Marš počinje u 12:00 časova okupljanjem ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a završava se na Trgu Krajine čitanjem prijedloga zahtjeva za dopunu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske.
Ovogodišnjom parolom želi se ukazati na institucionalno nasilje koje žene preživljavaju kada se odluče da isto prijave nadležnim organima.
Organizatori poručuju da smo često svjedokinje dodatno viktimizirajućih, obeshrabrujućih i osuđujućih komentara službenih lica različitih institucija upućenih ženama poput:
„Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom?“,
„Kako si bila obučena“,
„Šta si radila u to doba sama napolju?“,
„To je bio samo jedan šamar“...
U većini slučajeva institucije institiraju na pomirenju sa počiniocima nasilja šaljući tako poruku nepovjerenja, obeshrabrenja i minimiziranja iskustva žena koje su preživjele nasilje - umjesto da se za nasilno ponašanje okrivi i kazni počinitelj nasilja.
Naročito je ovo slučaj ukoliko se nasilje dogodi ženi iz višestrukodiskriminisanih grupacija kao što su to žene sa invaliditetom, Romkinje i pripadnice drugih nacionalnih manjina, samohrane majke, lezbejke itd.
„Upravo zbog ovakve prakse nadležnih institucija slučajevi nasilja u patrijarhalnom društvu kakvo je naše rijetko se prijavljuju. Prema podacima ankete koju je sproveo Helsinški parlament građana Banja Luka o diskriminaciji na radnom mjestu, gotovo polovina žena (50,9%) nisu prijavile seksualno uznemiravanje na poslu i smatraju da se same trebaju pobrinuti za to, 26,4% žena se bojalo da će ako prijavi slučaj seksualnog uznemiravanja ostati bez posla, dok 24,5% žena je osjetilo sramotu jer su seksualno uznemiravane.“
Organizatori dodaju da ih zabrinjavaju ove činjenice i žele da poruče svim ženama da:
- sramota je uvijek i isključivo odgovornost počinioca nasilja
- ena nikad nije kriva za nasilje i za isto je odgovoran isključivo počinilac nasilja.
Sa ovim saznanjem od nadležnih institucija zahtjevaju:
- da se Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske u porodici reguliše i omogući ženama žrtvama nasilja prisustvo osobe od povjerenja tokom svih procedura pred institucijama koje su subjekti zaštite od nasilja u porodici, od prijave nasilja do okončanja postupka pred sudom;
- da se službena lica ponašaju nediskriminirajuće u odnosu na žene;
- da se ženama vjeruje zbog nasilnog iskustva koje su hrabro preživjele;
- da se protiv počinitelja nasilja pokrene krivični postupak i da se kazni u skladu sa kaznom propisanom za djelo koje je počinio;
- da se ustanovi obaveza sudova da kontinuirano vode podatke razvrstane po polu u vezi sa predmetima nasilja prema ženama;
- da se pri policijskim intervencijama u slučajevima nasilja u porodici iz kuće uklanja počinilac nasilja a ne žene i djeca koji su preživjeli nasilje;
- efikasniju primjenu zakona u oblasti zaštite od nasilja bez mješanja ličnih uvjerenja službenih lica;
- da se počinitelju nasilja izrekne dosljedna primjena hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Krivičnim zakonom Republike Srpske;
- da se službenici i službenice edukuju o specifičnosti nasilja prema ženama i da se spriječi njihovo postupanje po ustaljenim patrijarhalnim normama i običajima; gdje žrtvu prisiljavaju da se vrati počiniocu nasilja po cijenu očuvanja porodice u kojoj opet trpe žena i djeca;
Ovogodišnji marš je dio regionalne mape osmomartovshih marševa kao i internacionalne kampanje povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena Balance for better.
Organizatori: Oštra Nula, Centar za mlade KVART, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje žena sa invaliditetom "Nika", BASOC ( banjalučki socijalni centar), Fondacija Udružene žene, Centar za životnu sredinu / Center for Environment, Inicijativa Građanke za ustavne promjene, Mreža za izgradnju mira / Network for Building Peace.
