Odlazi li sad i Republika Srpska?

Nakon izrečenog stava Međunarodnog suda pravde u Hagu da Kosovo Deklaracijom o proglašenju nezavisnosti nije povrijedilo međunarodno pravo uslijedili su oprečni stavovi i tumačenja oko mogućeg razvoja situacije u BiH. Iako je Kosovo “jedinstven slučaj”, koji se ne može primjenjivati na druge slučajeve, velik broj potencijalnih tražilaca nezavisnosti i odvajanja od državnih cjelina u kojima su sada sastavni dijelovi pozdravili su ovu odluku vidjevši u njoj nadu za rješenje vlastitih problema.

Odluka Suda naljutila je i premijera RS Milorada Dodika, koji je zaprijetio otcjepljenjem.

Za njega odluka o legalnosti otcjepljenja Kosova Međunarodnog suda pravde u Hagu je osnova po kojoj politiku samoopredjeljenja može voditi i RS.

“Kada bismo to primjenjivali, onda bismo se sigurno mogli već sutra odvojiti i donijeti deklaraciju o samostalnosti RS. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi reagirali ti isti koji su tvrdili da nije suprotno međunarodnom pravu to što je učinilo Kosovo. Ali, ima vremena za sve to” izjavio je Dodik.

On je dodao da je "kosovski put" kojim bi pošla RS rezervni potez za slučaj da ozbiljno budu dovedeni u pitanje izvorni Dejtonski sporazum i njena sudbina.

"Ako ne uspijemo u borbi za očuvanje izvornog Dejtonskog sporazuma, mišljenje Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova može nam poslužiti kao smjernica za borbu za status i budućnost RS", rekao je Dodik za beogradsku "Politiku".

U intervjuu za novosadski “Danas” premijer Dodik je kazao da “sve što je bilo učinjeno u razgradnji Dejtonskog sporazuma i uništenja RS bilo je obavljano političkim nasiljem, kao što je i ovo mišljenje MSP o Kosovu”

“Ipak, mi ćemo se i dalje racionalno ponašati. Potrebno je da izbori na jesen prođu u miru i da politička opcija koja je do sada konstituisala politiku RS nastavi da je vodi. Onda ćemo sesti i još jednom pročitati ovo mišljenje Suda u Hagu i sebe pozicionirati na pravi način” rekao je Dodik za list “Danas”

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, Nebojša Radmanović, izjavio je da neće dozvoliti da BiH prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova, bez obzira na mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu.

"Mišljenje, prema onome što sam mogao da čujem prije detaljnog čitanja, jeste jednostran pogled na pitanje da li je rezolucija koju je neko na Kosovu donio, sada se pokazalo da to nije ni parlament, suprotna principima međunarodnog prava", rekao je Radmanović

Predsjednik Republike Srpske Kuzmanović je istakao da podrška data etnički motivisanoj secesiji može imati dalekosežne posledice po međunarodnu stabilnost i očuvanje integriteta velikog broja evropskih država, kao i zemalja na drugim kontinentima, što može proizvesti destabilizaciju velikog broja država, naročito onih sa složenim etničkim sastavom stanovništva.

„Razumno bi bilo da se rešenje za pitanje Kosova postigne kroz pregovore između Srbije i predstavnika albanske manjine, uz učešće organa Ujedinjinih nacija”, rekao je Kuzmanović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, ipak, tvrdi da pitanje otcjepljenja Kosova ni u kojem kontekstu ne može biti dovedeno u vezu sa BiH.

„Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između BiH i ovoga i takvo se pitanje postavlja. Ovo je rezultat jedne pogrešne politike, posebno režima Slobodana Miloševića i represije na Kosovu koja je trajala dugo godina. BiH takvu politiku nije vodila. Naprotiv, bila je žrtva takve politike, uključujući i genocid i zbog toga, i ne samo zbog toga, integritet i suverenitet BiH je potpuno zagarantovan i svaki pokušaj koji vodi u suprotnom pravcu bi bio spriječen, kao što je bio i ovaj posljednji spriječen,“ ocjenjuje Silajdžić a prenosi Radio Slobodna Evropa

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je izjavio kako se priča o nezavisnosti Kosova treba posmatrati kao dio procesa transformacije zapadnog Balkana.

„Sa međunarodne tačke gledišta na strani aspekt priče je stavljena tačka kada je riječ o raspadu Jugoslavije,“  rekao je Komšić.

SDS je pozvao sve domaće političke faktore, nakon novouspostavljenog principa u međunarodnom pravu o teritorijalnoj suverenosti , da zajednički definišu odgovor iz Republike Srpske .Ova stranka poziva premijera Srpske, Milorada Dodika, da sa svima obavi konsultacije, kako bi se iz Srpske uputio snažan odgovor.

Za  Milanka Mihajlicu sasvim je izvjesno da se nakon odluke Suda otvara pravna mogućnost da RS, u budućnosti, krene svojim putem, slobodna i samostalna.

Slično misli i predsjednik Demokratske partije, Dragan Čavić, koji ističe da je ovime dat pravni legitimitet svim secesionističkim pokretima širom svijeta i podsjeća da ovo nije prva odluka donesena na štetu Srba.

Socijalistička partija podržava Srbiju u nastavku borbe za suverenitet nad Kosovom i Metohijom nakon ocjene Međunarodnog suda pravde i smatra da se ne smije pokolebati pred onima koji su pravo i pravdu zamijenili silom i žele da nametnu poredak u kojem postoji samo jedan centar moći i njegov subjektivni osjećaj za pravo i pravdu, koji proizilazi iz uskih interesa nekolicine zemalja.

U SDA smatraju kako “ni u kom slučaju nije moguće izjednačavati položaj Kosova i Republike Srpske” U njihovom sopštenju se apeluje na sve političke subjekte u BiH da se uzdrže od neprimjerene retorike, posebno oni iz Srpske i ističe da, kako kažu, entiteti nemaju ustavnih mogućnosti za samoopredjeljenje do otcjepljenja. Pitanje priznanja Kosova od strane BiH može biti rješavano samo uz puni konzenzus svih članova Predsjedništva, stav je SDA.

Podijeljeni i stavovi stručnjaka

Analitičari iz RS uglavnom dijele mišljenje sa političarima tog entiteta.

„Na prostor ovaj to će imati reperkusije da su konačno začepljena usta visokom predstavniku da ne ne može više da priča da li neko ima pravo na deklaraciju, referendum ili nešto slično. Dakle, na to ima puno pravo, a kako će to realizovati, to ćemo da vidimo,“ rekao je Gostimir Popović, vojno-politički analitičar.

Miloš Šolaja, politikolog i direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, smatra da će odluka Međunarodnog suda pravde izazvati nove probleme u ovom regionu.

„Pri čemu se tu podrazumijeva niz etničkih, relativno kompaktnih cjelina koje bi na sličan način mogle da proglase nezavisnost. Sasvim je sigurno da su oči najviše uprte u RS s obzirom da je od početka krize u BiH to jedna od opcija, da se to povremeno i sada pominje, i da je odluka Međunarodnog suda pravde zaista jedan teorijski dosta širok prostor u kojem se to i za RS može tražiti” smatra Šolaja.

Politolog Damir Grubiša smatra da je Sud odlučio da se “pravo na samoopredjeljenje nikome ne može osporiti” te da će se mnogi pozivati na ovu odluku, mada ona ne omogućava i ne potvrđuje da se i ostali mogu pozivati na pravo na samoopredjeljenje.

Mišljenja međunarodnih pravnih stručnjaka o tome kako će odluka ICJ-a uticati na ostale koji traže otcjepljenje podijeljena su takodje.

“Velik je broj zemalja koje su u sličnoj situaciji. Kanada ima Québec, Španija ima Baskiju i Kataloniju, Britanija Škotsku, Gruzija Abhaziju i J. Osetiju, Kina ima Tibet. Zbog toga odluka suda ima potencijalno veliko značenje jer je riječ o pitanju koje ima naglašenu političku dimenziju” izjavio je za BBC Philip Sands, britanski stručnjak za međunarodno pravo.

“Razne etničke skupine koje se žele otcijepiti sada su uvjerene da savjetodavno mišljenje ICJ-a o legalnosti neovisnosti Kosova i njima daje šansu. S pravnog gledišta, mišljenje ICJ-a im ne pomaže. Gotovo u svakom paragrafu odluke o Kosovu sud je naglasio da se odluka odnosi samo na Kosovo te da nema nikakve implikacije za ostale manjinske skupine” izjavio je holandskim medijima Willem van Genugten, pravni stručnjak Univerziteta u Tilburgu.