Medijski (su)mrak

Iako u Zakonu o informisanju jasno stoji da „svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama, koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije“, Vlada RS očigledno smatra da može da se ogluši o ovaj zakon.
Tako su se nedavno pojavila dva interna dokumenta Vlade, u kojima premijer traži da se pojedinim medijima iz Bosne i Hercegovine uskrate informacije.

Prvi dokument odnosio se na Federalnu televiziju, a njegov tekst glasi:

Poštovani, u slučaju da Vam se obrate urednici ili novinari Federalne radio-televizije upućujući vam poziv za gostovanje u emisijama radija ili televizije ili za davanje izjava, komentara i reakcija za Federalni radio ili televiziju, isti poziv treba da odbijete i uskratite ovu medijsku kuću za bilo kakvu saradnju koja podrazumjeva i eventualni marketing. Također, potrebno je da o navedenom obavijestite uprave i upravne organizacije koje se nalaze u Vašem sastavu. Instrukcija se odnosi i na samostalne uprave, upravne organizacije i javna preduzeća. S poštovanjem, predsjednik Vlade Milorad Dodik.

Pošto Premijeru nije bilo dovoljno da ograniči rad samo Federalne televizije, odlučio je da se pozabavi i medijima iz Republike Srpske. Tako je svojim zaposlenima poslao instrukciju u kojoj piše:

"U posljednje vrijeme, pojedini mediji u RS-u učestalo i tendenciozno iznose neistine i konstrukcije na račun Vlade RS-a u cjelini, ali i pojedinih ministarstava i Vladinih institucija, što kod dijela javnosti proizvodi strah i nezadovoljstvo prema Vladi RS-a. Stoga ministarstva, samostalne uprave i organizacije u njihovu sastavu trebaju reagirati i demantirati takve informacije."

Sličnu zabranu Vlada RS dala je prije dvije godine, a odnosila se na BHRT. Odluka je povučena nakon mjesec dana.

Dodikovim najnovijim instrukcijama hitno se povinovao Ministar prosvjete i kulture, Anton Kasipović. Svim osnovnim i srednjim školama uputio je poziv da se, u skladu sa instrukcijom, prije davanja izjava za medije konsultuju sa službenikom za odnose s javnošću Ministarstva prosvjete RS.
Upitani za reagovanje, u kabinetu Premijera RS Milorada Dodika su rekli da za instrukciju ne znaju. Šefica Biroa za odnose s javnošću Vlade RS, Vera Sajić, isto tako je rekla da ne može prokomentarisati informaciju, jer sa istom nije upoznata.

Predsjednik Narodne skupštine RS-a i generalni sekretar SNSD-a, Igor Radojičić, situaciju posmatra iz drugog ugla, pa je rekao da mu se čini kako ne postoji balans kada je u pitanju poštivanje Ustava i slobode medija, jer sloboda nije apsolutna

“Sloboda je ograničena sa tim da ako nekom drugom uskraćuješ njegova prava i slobodu onda to postaje ne-sloboda”, rekao je Radojičić.

U opoziciji vlada drugačije mišljenje. Dušan Stojčić iz SDS-a kaže da su najnovijim instrukcijama Vlade RS samo potvrđene njihove ranije tvrdnje. Ujedno je Stojčić pomenuo i interesantnu paralelu u vezi sa finansijskim sredstvima koja je Vlada prošle godine namijenila medijima. “Prvo je išla šargarepa, pa kada to nije dalo očekivane rezultate, ide batina kojom nekoga treba disciplinovati”, rekao je Stojčić.

Ni predsjednik udruženja novinara RS, Branislav Božić, očigledno ne vidi problem u najnovijim potezima Vlade u odnosu prema medijima. Tako, po njegovim riječima, daljinski upravljač je demokratska sprava  i narod bira šta će da gleda i šta će da sluša. “Prema tome, niko nije uspio da zaustavi daljinski upravljač.“ rekao je Božić.

Međutim, u medijima koji su se našli na meti zabrana ne misle tako.

Tako u Federalnoj televiziji smatraju da najnovija instrukcija predsjednika Vlade RS uopšte ne iznenađuje, s obzirom na to da se bliže opšti izbori. “Mislimo da šutnja i pritisak na medije nije dobar saveznik nijednoj ozbiljnoj vladi. Ovaj nalog doživljavamo kao još jedan u nizu pritisaka na uređivačku politiku FTV-a, s ciljem da se našu televizijsku kuću odvrati od izvještavanja o zloupotrebama, kriminalu i nepravilnostima u radu entitetskih institucija. Ni ovaj, najnoviji pokušaj gušenja slobode javne riječi, kao ni uvrede, prijetnje i fizički nasrtaji kojima su naši novinari bili izloženi prethodnih godina, neće nas odvratiti od borbe za pravdu, istinu i informisanje u interesu javnosti”, stoji u reagovanju ove medijske kuće.

Ni u ostalim od mnogobrojnih udruženja novinara u BiH nisu izostale reakcije. Međutim, u ovim udruženjima situaciju nisu posmatrali tako ravnodušno kao Branislav Božić. Tako predsjednica Udruženja “BH novinari”, Milkica Milojević, smatra da sa formalno-pravnog stanovišta Premijer RS na ovaj način krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, odnosno, oni ministri i starješine upravnih organa koji ga poslušaju prekršiće Zakon o slobodi pristupa informacijama, koji se ima jednako poštovati kao i svaki drugi zakoni. Milojevićeva je takođe istakla da posebno frapantnim smatra dio koji se odnosi na marketing, jer je u pitanju uplitanje i u slobodu tržišta.

Borka Rudić, predsjednica Udruženja BH novinara za FTV smatra da  Premijer RS ovom odlukom i naredbom prekoračuje svoja ovlaštenja, jer on nema pravo ni po kojem zakonu tražiti od ministara, ljudi koji su na čelima određenih uprava, javnih preduzeća i institucija da krše određene zakone.

“I ovim činom Premijer RS-a je pokazao kako svojim odlukama može da manipulira ključnim ljudima u vlasti RS-a i javnim institucijama", rekla je Rudićeva za FTV.

Urednik informativnog programa BH Radija 1, Emir Habul,  smatra da ovo predstavlja jako lošu poruku da su mediji u funkciji vlasti u RS.
“To je u najmanju ruku politička bahatost i pokušaj pretvaranja medija u sluge i instrumente jedne političke opcije. Ova praksa je nedopustiva i za najniže demokratske standarde”, rekao je Habul.

Kada javna tijela uskraćuju informacije bilo kojim medijima to indirektno dovodi i do ugrožavanja prava građanstva da dobiju informaciju, smatra Jasminka Đumhur, ombudsman za ljudska prava BiH

Prema njenom mišljenju su “nadležna tijela, kao javna tijela, dužna osigurati informaciju građanstvu".

Sinan Alić, vršilac dužnosti predsjednika Helsinškog komiteta BiH smatra da instrukcija Milorada Dodika “vrijeđa ljudsko dostojanstvo i udarac je temeljima slobodnog, demokratskog i civilnog društva u ovoj zemlji”

Nisu izostale ni rekacije međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini, koje su osudile postupke Premijera Vlade RS.
Reagovala je i Američka ambasada u Bosni i Hercegovini. Sjedinjene Države snažno podržavaju slobodu govora i slobodu izražavanja. Izabrani zvaničnici trebaju biti odgovorni biračima, direktno i putem medija. Novinari bi trebali biti u mogućnosti da svoje izvještaje temelje na najširem mogućem spektru izvora, stoji u reagovanju Ambasade SAD-a u BiH.

U OHR-u smatraju da uputa da se bojkotuje jedan medij ograničava pravo građana da budu informisani i suprotna je principima slobode medija i slobode pristupa informacijama, ugrađenim u Ustav RS-a. Pristup informacijama promoviše veću transparentnost i odgovornost vlasti i ključan je u demokratskim procesima. Ovakve instrukcije su neprihvatljive u demokratskom društvu, stoji u saopštenju OHR-a, a prenosi FTV.

U reakciji OSCE-a stoji da javni emiteri ne bi smjeli biti izloženi bilo kakvoj vrsti političkog pritiska i ograničenja. Zvaničnici vlasti moraju znati da postoje pravni mehanizmi za tužbe kojim rješavaju sporove, umjesto što šalju poruku o proizvoljnom miješanju u rad pojedinih elemenata sistema medija.

Iako regovanja na instrukcije premijera Dodika nisu izostala, postavlja se pitanje šta dalje?

U Srbiji postoji funkcija povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka о ličnosti, gdje povjerenik prati poštovanje obaveza organa vlasti utvrđenih Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i izvještava javnost i Narodnu skupštinu o tome. U Bosni i Hercegovini je to očigledno posao medija.

Pomenuti događaji možda i ne predstavljaju kršenje zakona, bar ne dok neko od zaposlenih u Vladi ne izvrši instrukcije, ali sasvim sigurno pokazuju atmosferu pred izbore u Republici Srpskoj i odnos vlasti prema „pojedinim“medijima.