Klubovi zastupnika SNSD-aMilorada Dodikai SDS-aMladena Bosića u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, uz punu podršku PDPMladena Ivanićai Branislava Borenovića,NDP-a Dragana Čavićai DNS-aMarka Pavića,ultimativno su zatražili promjenu Zakona o Ustavnom sudu BiH i Kaznenog zakona BiH, piše Dnevni list.
Nakon što je Ustavni sud BiH 26. novembra 2015. presudio da Zakon o praznicima RS-a nije u skladu s Ustavom BiH, odnosno da je Dan Republike Srpske 9. januara neustavan, sve političke stranke iz tog entiteta zajedno i jednoglasno odbacile su odluku najviše pravosudne institucije u državi.
Tri dana poslije potpisali su zajedničku izjavu kojom traže promjenu Zakona o Ustavnom sudu BiH i Kaznenog zakona i to u roku od 120 dana. Predložili su nove zakone i uputili ih u parlamentarnu proceduru 17. decembra prošle godine i po njima moraju biti usvojeni do 17. aprila 2016. godine.
Njihov prijedlog je da se iz Ustavnog suda BiH izbace strani suci i da u donošenju odluka mora sudjelovati najmanje po jedan sudac iz svih konstitutivnih naroda i oba entiteta. Kada se radi o Kaznenom zakonu BiH, zahtijevaju da se iz njega briše odredba o sankcioniranju zbog neizvršavanja presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj je zaprijećena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
''Ukoliko naš zahtjev ne bude uvažen, mi ćemo odlučiti o daljem sudjelovanju srpskih predstavnika u institucijama BiH'' – kazao je tada Milorad Dodik, a Mladen Bosić je izjavio da donošenjem novog zakona Ustavni sud BiH ne bi više bio politički faktor.
Na ovo je visoki predstavnik Valentin Inzko poručio da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da strani suci budu u Ustavnom sudu BiH zbog objektivnosti i da nije dobro da političke stranke imenuju suce tog suda.
Najjača bošnjačka stranka SDA već tada je saopštila da su prijedlozi iz RS-a za nju neprihvatljivi, a iz HDZ-a su kazali da nemaju ništa protiv izbacivanja stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
''Prema onome što zahtijevaju stranke iz RS-a, uvelo bi se etničko glasanje u Ustavni sud BiH što je antidejtonski i antiustavno i prihvaćanje takvog rješenja značilo bi pristajanje na ukidanje autonomne pozicije Ustavnog suda BiH i rušenje ustavnog poretka'' – stav je SDA uz napomenu da bi to značilo promjenu Ustava BiH.
Mogućnost da se predstavnici RS-a povuku iz svih institucija BiH ako zahtjev SNSD-a i SDS-a ne bude usvojen, u startu su odbili iz Saveza za promjene u kojem su SDS, PDP i NDP jer bi se morali povući iz parlamentarne većine, Vijeća ministara i sa svih pozicija na državnoj razini. Međutim, ostali su iza zahtjeva i ne treba smetnuti Bosićevu žestoku kritiku: „Ustavni sud je odavno uzeo ovlasti koje mu ne pripadaju, on prekraja zakone i ustave entiteta i mijenja ustavni ustroj BiH. Time je zapravo postao novi OHR i mi smo protiv takvih političkih procesa“.
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH zaključila je 15. februara ove godine da prijedlog SNSD-a i SDS nije u skladu s Ustavom BiH i pravnim sistemom države i predložene zakone uputila je na izjašnjavanje Vijeću ministara koje još nije zauzelo stav.
Jučer je Staša Košarac, šef kluba zastupnika SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, priopćio da „bošnjačke političke stranke uz prešutnu suglasnost takozvanog Saveza za promjene namjerno odugovlače sa stavljanjem naših prijedloga Zakona o Ustavnom sudu BiH i izmjena Kaznenog zakona BiH u parlamentarnu proceduru“.
Izražavajući sumnju da će prijedlozi biti usvojeni do 17. aprila, on je jučer ponovio ono što je njegov stranački šef Dodik kazao u studenom 2015. godine:
„Predstavnici RS-a u institucijama BiH i srpskih političkih stranaka će sjesti za stol i odrediti se prema ponašanju stranaka sa sjedištem u Sarajevu“.
Šta to konkretno znači nije objasnio, a kako saznajemo SNSD spremno čeka Dodikov nalog da se povuče iz državnih institucija kako bi demonstrirao silu i političkom trgovinom ojačao svoju poziciju na državnoj razini i prema Savezu za promjene i natjerao SDA na povlačenje svog, bar za sada, zakovanog stava.
