Kada je najbolje vrijeme da dijete počne učiti strani jezik?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje dobijam od roditelja koji žele da njihovo dijete nauči engleski jezik. Moj odgovor na ovo pitanje bio bi “čim se rodi”, ali pošto je to uglavnom neizvodljivo, osim ako dijete odrasta u porodici u kojoj barem jedan član govori engleski jezik ili na engleskom govornom području, ja ga obično preformulišem u “nikada nije prerano”, uz napomenu da u školskom okruženju, uz nastavnike, djeca mogu učiti engleski jezik već od treće godine.
Većina roditelja ipak još uvijek vjeruje da je za njihovo dijete prerano da počnu učiti strani jezik u predškolskom uzrastu, iako sva naučna istraživanja i nastavna praksa pokazuju suprotno. Njima je namijenjen ovaj kratki tekst.
Zašto strani jezik treba početi učiti što ranije?
Jednostavno zato što mlađi učenici imaju veću sposobnost da imitiraju nove glasove i usvoje pravilan izgovor. Naš mozak je u tom uzrastu otvoren za nove glasove i jezičke obrasce. Pored toga, manja djeca nemaju druge obaveze i njihov um još uvijek nije opterećen mislima ili brigama koje rastu sa godinama i ometaju našu koncentraciju i proces učenja. Takođe, dječji um prima novi jezik direktno, bez posredovanja maternjeg jezika. Drugim riječima, djeca uče strani jezik na isti način na koji uče i maternji, što je kod odraslih gotovo nemoguće, jer imaju potrebu da strani jezik porede sa maternjim i prevode sa jednog na drugi. Još jedna velika prednost kod mlađe djece jeste ta što stečeno znanje mogu koristiti bez straha i stida, za razliku od odraslih koji imaju daleko više inhibicija.
Jedna od nelogičnosti školskog sistema u BiH jeste da djeca koja idu u vrtić uče engleski u uzrastu od 5 godina, da bi zatim uslijedila pauza od nekoliko godina i engleski ponovo dobijaju tek u trećem razredu osnovne škole. Smatram da je izuzetno važno iskoristiti taj dragocjeni period kada je govorni apparat djece još uvijek prijemčiv za svakojake glasove i kada djeca još uvijek nesvjesno usvajaju znanje.
Pored toga što je učenje stranog jezika u ranom uzrastu daleko efikasnije i “bezbolnije”, važno je istaći da ono djeci donosi i mnoge druge kognitivne, sociološke i psihološke koristi. Sva relevantna istraživanja potvrđuju da učenje stranih jezika povećava vještine kritičkog razmišljanja, kreativnost i fleksibilnost uma kod male djece. Djeca koja uče strani jezik imaju bolje rezultate od svojih vršnjaka i iz drugih predmeta, što ukazuje na to da je učenje drugog jezika kognitivna aktivnost, a ne samo lingvistička. Poznato je da mozak, kao i svi mišići, bolje funkcioniše kada vježba. Učenje jezika podrazumijeva pamćenje pravila i riječi, što pomaže jačanju ovog mentalnog mišića
Kako predškolska djeca uče strani jezik?
Najmlađi učenici jezik ne uče svjesno, već ga usvajaju kroz pjesmice, recitacije, igrokaze i druge maštovito osmišljene aktivnosti. Strani jezik se uči kroz sadržaje koji su djeci zanimljivi, koristeći muziku, igru, crtanje ili bojanje kao medije putem kojih djeca spontano ponavljaju i memorišu elemente jezika. Djeca uče imitirajući svog nastavnika ili nastavnicu, na zabavan, ali veoma učinkovit način.
I na kraju, djeca koja rastu učeći strane jezike stiču opštu kulturu, razvijaju empatiju i radoznalost prema drugim kulturama i idejama, spremnija su za život u globalnom društvu, a kasnije im se otvaraju veće mogućnosti u poslovnom i privatnom životu.
Zašto onda čekati do osme godine?
Milica Plavšić je magistrica engleskog jezika, dugogodišnji prevodilac i predavač.
