Osim toga, navodi da svako ko je nevin bio u zatvoru ima pravo na naknadu štete, da je predložio da se sudije biraju tajnim izvlačenjem, kao i da ga ne zanimaju tuđe primjedbe na odlobađajuću presudu lideru radikala.
Odmah nakon presude Šešelju Antonetti je napustio Haški tribunal, ali kaže da u tome nema ničeg ishitrenog i neobično i da je to odavno bilo planirano.
“Napustio sam Haški tribunal po isteku mog mandata stalnog sudije u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u saglasnosti s rezolucijom 2256 SB UN. Međutim, kao doajen među sudijama Međunarodnog pravosudnog mehanizma, nastaviću da radim za međunarodnu pravdu”, navodi on.
Kako kaže, ne želi da komentariše izjave “ovih ili onih” o oslobađajućoj presudi Šešelju, ali navodi da “niko ne može da tvrdi da je izvojevao pobjedu protiv pravosuđa i njegovih odluka i presuda”.
Podsjećamo, Vojislav Šešelj je nakon oslobađajuće presude izjavio da je pobijedio Haški tribunal".
Na pitanje da li Šešelj ima prava na nadoknadu zato što je u pritvoru proveo više od deset godina, Antonetti navodi da prema njegovom mišljenju osoba koja je proglašena nevinom ima pravo na nadoknadu štete.
Osim toga, kaže da nikada nije stekao utisak da je dio političkog suda i da je “potpuno nezavisan sudija”.
Nakon toga, Antonetti na pitanje može li Šešelj sada teoretski da postane advokat odbrane nekih haških optuženika, poput Radovana Karadžića, ističe da bi neko postao advokat pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, odnosno advokat Međunarodnog pravosudnog mehanizma, treba da ispuni kriterijume.
“Pitanjima advokata bavi se Sekretarijat tribunala. Imam osjećaj da se ovo pravosuđe nalazi u stalnom sukobu interesa. Na primer, advokati postaju članovi Tribunala kao pravnici koji rade sa sudijama. I suprotno: pravnici koji su radili sa sudijama postaju advokati optuženih. Konačno, advokati optuženih su postali sudije”, kaže on.
Prema njegovim riječima, tu se postavlja pitanje mogu li sudije na kraju postati i advokati optuženih.
“Nije neuobičajeno vidjeti da bračni drug radi, na primjer, u kancelariji tužioca, dok drugi član porodice radi sa sudijama... Nešto slično ne postoji u zemljama sa striktnim propisima, kao što je moja, gdje advokat može da postane sudija u sudu tek za nekoliko godina”, ističe Antonetti za “Novosti”.
Govoreći o tome da li je zadovoljan dosadašnjim radom Haškog tribunala, kaže da je to pitanje za njega naročito zanimljivo.
“Savjet bezbjednosti UN je zatražio procjenu radnih metoda Međunarodnog krivičnog suda i Međunarodnog pravosudnog mehanizma. U tom smislu sam formulisao nekoliko predloga, da bi se međunarodno pravosuđe učinilo efikasnijim, s ciljem da se skrati dužina procesa uz istovremeno očuvanje prava odbrane”, ističe on.
Predložio je da Savjet bezbjednosti usvoji pravilo procedure prema kome bi predsjednik sudskog vijeća bio stavljen u središte krivičnog postupka.
“Takođe sam, između ostalog, predložio i da predsjednika Međunarodnog pravosudnog mehanizma bira Generalna skupština UN, a ne da ga imenuje generalni sekretar UN. Prema mojim saznanjima, tijelo koje trenutno vrši procjenu trebalo bi da svoje preporuke podnese Savjetu bezbjednosti početkom juna”, navodi Antoneti.
