"To je novo objašnjenje porijekla složenih biomolekula - hemijskih jedinjenja u živim organizmima, na Zemlji, u šta je uključeno Sunce, njegove erupcije", rekao je za AFP Vladimir Airapetian, iz Centra Goddard američke svemirske agencije NASA, koautor studije.
Zemlja je veoma poseban planeta: njen vazduh sadrži savršenu kombinaciju hemikalija potrebnih za život i njena temperatura je idealna, omogućavajući da voda bude tečna. Pod pretpostavkom da je Sunce u svojoj "mladosti" bilo aktivno kao mlade zvijezde koje osmatramo danas, Airapetian i njegove kolege proučavali su model uticaja solarnih oluja - žestoke bujice čestica i zračenja s naše zvijezda u svemir, te i u mladu Zemljinu atmosferu.
"Posmatranje mladih zvijezda, poput našeg Sunca u prvih nekoliko stotina miliona godina, ukazuje na to da je naše Sunce je imalo burnu prošlost, sa takođe čestim i moćnim erupcijama", rekao je istraživač.
"Te moćne solarne oluje izbacivale su tokove energije više od hiljadu milijardi puta jače od atomske bombe". Autori su simulacijom otkrili da naelektrisane solarne čestice ulaze u interakciju sa komponentama atmosfere Zemlje, a molekul azota se pretvaraju u molekularnog azot-dioksida (N2O) i u vodonik-cijanid (HCN).
Vodonik-cijanid tada može da obezbijedi snabdjevanje azotom za formiranje aminokiselina, za nastanak proteina i gradivnih blokova života. Azot-dioksid, gas staklene bašte, mogao je da zagrije površinu Zemlje i dovede je na temperaturi kompatibilnu s tečnim stanjem vode, iako je u to vrijeme Sunce bilo 30 posto slabije nego sada.
"To ukazuje da je, čak i tada, dok su sudari asteroida i kometa tek snabdijevali Zemlju vodom, naša planeta bila naseljiva", zaključio je istraživač i dodao: "To je mnogo ranije nego što smo mislili". Po naučnoj zajednici, prvi oblici života na Zemlji pojavili su se prije 3,5 milijardi godina.
