<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zbog čega je izostala Čovićeva podrška biskupu Komarici

Hrvati u RS-u

Nije prvi put da banjalučki biskup Franjo Komarica upozorava na svakodnevni odlazak usljed nemogućih uslova života, Hrvata iz Republike Srpske, a njihovo stradanje tokom rata genocidom.

24. maj 2016, 12:00

Gostujući u emisiji Pressing 16. decembra 2015. na N1 televiziji, Komarica je pojasnio zbog čega misli da je nad hrvatskim narodom izvršen genocid: "Ako nekog protjerujete, uništavate pa kako drugačije onda to nazvati".

Za težak život Hrvata koji su se vratili u Republiku Srpsku, Komarica kaže odgovorni su kako domaći tako i hrvatski političari i njihovo nedovoljno zalaganje.

Da je politička borba za bolji život Hrvata, samo deklarativne prirode tvrdi i Tomislav Tomljanović, delegat Hrvata u Vijeću naroda RS-a.

Hrvati jesu zastupljeni u institucijama vlasti onako kako to Ustav nalaže, ali unutar drugih institucija podaci su poražavajući.

"Mi smo neadekvatno zastupljeni u javnim institucijama naročito u policiji. To je jedna nepodnošljiva situacija. Možda od 1.300 policajaca mi imamo 72, konkretno prošle godine. Problematično je i pitanje jezika, dođemo u neko selo, mjesto na Domu zdravlja piše samo ćirilica", tvrdi Tomljanović.

Dok prvi čovjek hrvatskog HDZ-a, Tomislav Karamarko oštro osuđuje napade političara iz RS-a na biskupa Komaricu, prvi čovjek HDZ-a BiH, Dragan Čović, inače dugogodišnji prijatelj i partner Milorada Dodika, smiruje situaciju.

Kaže da je u proteklih 10 godina u RS izgrađeno oko šest hiljada objekata, ali da Hrvati jednostavno tamo ne žele živjeti.

I dok Dodik traži od Komarice da povuče izjavu u kojoj poredi Banja Luku s Blajburgom, Čović smatra da Komarica takvu izjavu nije trebao ni dati.

"Nemam nakanu komentirati bilo čije izjave. To nije moj stav, ja sam siguran da mi zajedno moramo znati šta je čiji posao. Crkva neka radi svoj posao, politika će raditi svoj, ali ono što svakako trebamo svi zajedno i biskup Komarica, i Perić i kardinal sjediti i promišljati".

Daleko je oštriji nastup Bože Ljubića, zastupnika iz BiH u Saboru Hrvatske. Upravo je nedavna posjeta njega i presjednika Sabora Željka Reinera Banjaluci, završila neslavno.

Reiner je otišao s govornice jer nije bilo istaknute hrvatske zastave. A tema razgovora sa zvaničnicima RS-a upravo je bio težak položaj Hrvata.

"Donose tamo nekakav zakon o porezu na imovinu i ako ne platite tokom deset godina te poreze ta vam se imovina oduzima. Kako da čovjek plaća porez na imovinu koji je protjeran, čija je imovina devastirana, neiskoristiva pa čak i nedostupna. Fizički to je po meni samo nastavak procesa etničkog čišćenja", zaključio je Ljubić.

Vjerski lideri su još jednom uzburkali strasti političkih lidera, isprovocirani činjenicom da ne rade na pravi način ono šta građani od njih očkuju, a to je bolji život.

Mnogi su mišljenja da je Komaricina izjava pretjerano ispolitizirana, ali to je još jedan primjer kako vjerske i političke institucije, u neraskidivoj vezi, koriste jedni druge, za postizanje ciljeva.