Građanski aktivizam u Gračanici počeo je sa JMBG protestima, kada su se građanima Gračanice obratili roditelji Belmine u junu 2013. godine. Građani Gračanice, u saradnji sa ljudima iz Sarajeva, Mostara i Banjaluke, inicirali su JMBG proteste, koji rezultiraju sa više hiljada okupljenih ljudi u Sarajevu u znak protesta protiv ugrožavanja života djece od strane države BiH zbog birokratskih procedura i nacionalističke politike.
To je ujedno bilo i prvo buđenje građana BiH svih nacionalnosti, i prvo ujedinjenje BiH. Prvi pravi primjer građanskog aktivizma.
Sljedeći talas građanskog aktivizma dolazi u februaru 2014. godine, kada se događaju još masovniji protesti širom države, na kojima građani izražavaju ljutnju zbog komplikovanog Ustavnog sistema, korupcije, 14 vlada, 2 entiteta, zbog toga što im političari uzimaju godine života, zbog visoke stope nezaposlenosti... Nakon protesta, širom države osnivaju se plenumi, kroz koje građani na pravni, idejni i svaki drugi način pokušavaju sav bijes protesta pretočiti u amandmane, zakone i pronaći izlaz iz beznađa.
Gračanica tada dobija svoj Plenum koji je najduže opstao u BiH, ali nakon godinu dana dolazi do zamora aktivista i određenih političkih pritisaka, zbog čega Plenum prestaje sa radom. Tada jedan broj aktivista prekida rad putem Plenuma i sa aktivistima iz JMBG protesta osnivaju Pokret građana Gračanice (PGG). To je ujedno i početak druge faze građanskog aktivizma u ovom gradu.
Ujedinjenim snagama, Pokret građana Gračanice bez ikakvih resursa nastavlja da stvara novu vrijednost za Grad, za socijalno ugrožene i da ukazuje na korupciju u svim sektorima društvene zajednice. Promovisali su lokalna udruženja, radili projekte za gradnju puteva, educirali građane, educirali poljoprivrednike, besplatno im pomagali u izradi projekata, bili i ostali aktivno prisutni. Preko raznih domaćih i međunarodnih fondacija, obezbijedili su mnoge projekte za opšte dobro svih građana Gračanice.
Sa Mersihom Jogunčić, aktivistkinjom PGG-a, razgovaramo za portal Buka o građanskom aktivizmu u Gračanici, radu Pokreta građana Gračanice, važnosti aktivizma i drugim temama.
Foto: Rad sa ženama
Mersiha, kakva je trenutno situacija u Gračanici, koji su najveći problemi koji muče građane?
Situacija u Gračanici se bitno ne razlikuje od situacije u svim manjim gradovima BiH. Prisutni su apatija, nezadovoljstvo, nezainteresovanost i poprilična otuđenost. Trenutno se najviše priča o predstojećim lokalnim izborima sa posebnim fokusom na kandidate za načelnika, s obzirom da u Gračanici imamo specifičnu situaciju i istog načelnika već nekih 15-ak godina. Samim tim tema je aktuelna, jer su se pojavili novi potencijalni kandidati, što je izazvalo veće zanimanje građana. Sa druge strane, građane i dalje muče svoje svakodnevne brige, opterećeni su socioekonomskom situacijom, a koja im ne ide u prilog i koja je veoma loša, a oslikava stanje društva u cijelini. Napominjem činjenicu da je prema iznesenim podacima u Gračanici najniža prosječna plata na nivou Federacije BiH, a sa druge strane imamo najviše registrovanih privatnih firmi uglavnom proizvodnih, što priznaćete, predstavlja jednu vrstu apsurda. Takođe, to ukazuje i na političku odgovornost lokalne uprave. Napominjem da se građani još uvijek bore sa neriješenim problemima od prethodnih poplava, te sa nizom drugih svakodnevnih problema.
U Gračanici postoji dio građana koji je prilično aktivan, bore se za svoja prava Šta Vas je podstaklo da se počnete boriti za dobrobit zajednice?
Na sreću, u Gračanici se okupila grupa ljudi svjesna stanja u kojem živi, sa nakupljenim nezadovoljstvom i saznanjem da može bolje, ali spremna da preuzme dio odgovornosti za postojeće stanje, te svojim angažmanom pokuša doprinijeti promjeni. Moja odluka o građanskom, vaninstitucionalnom aktivizmu bila je potpuno prirodna, s obzirom da spadam u gore pomenutu grupu ljudi koja se ne miri sa trenutnim sistemom zasnovanim na nepravdi, nepotizmu, stranačkoj podobnosti i sl. Sama činjenica da sam dijete iz miješanog braka, čiji roditelji nisu involvirani u vladajuću političku strukturu, takođe ima svoju težinu. Iako sam godinama aktivistkinja u nevladinim organizacijama u BiH i region, ništa se spektakularno ni konkretno nije učinilo od strane ovih organizacija koje su tokom vremena na ovaj ili onaj način u konačnici postajale taoci političkih stranaka, uglavnom vladajućih.
Foto: Mersiha Jogunčić
Kada je aktivizam u pitanju, čime se trenutno bavite u Gračanici?
Kao PGG uradili smo niz akcija i aktivnosti, a mnoge od njih još uvijek traju. Jedna od akcija je i promocija naše brošure "Budi aktivan građanin", koju promovišemo u svim Mjesnim zajednicama na području opštine. Osim toga, omogućili smo građanima da shvate da imaju bazu od povjerenja gdje mogu slobodno doći, iznijeti problem, te dobiti savjet i uputstvo kako eventualno riješiti taj problem, a sve u skladu sa našim znanjem i mogućnostima. Pomažemo takođe u praćenju samog procesa rješavanja problema sa posebnim akcentom na reakciju vlasti na rješavanje tih problema i inicijativa građana. Naše radne grupe bave se realizacijom planova koje su u njihovoj domeni djelovanja, od prikupljanja donacija za različite namjene na području opštine, do organizovanja protesta i učešća na istim, pa sve do organizacije predavanja i edukativnih radionica za građane, gdje ih upoznajemo kako biti aktivan u zajednici i zašto je to važno. U narednom periodu ćemo pokušati ukazati na važnost izlaska na predstojeće lokalne izbore i šta to ustvari može donijeti lokalnoj zajednici u naredne 4 godine.
Organizujete i proteste. Možete li nam reći nešto više o tome?
Da, imamo radnu grupu za organizaciju protesta u našoj lokalnoj zajednici, kao i organizaciju odlazaka na druge proteste kao podrška svim obespravljenim. Grupa uspješno radi i do sada smo kao PGG bili prisutni na većini protesta uglavnom na području TK, ali smo u svakom trenutku spremni podržati, pa i organizovati proteste na području cijele BiH. Na lokalnom nivou pratimo situaciju i procjenjujemo kada bi bilo pogodno vrijeme za proteste, a da oni ne budu ispolitizirani ili protumačeni na neki drugi način. To je isključivo iskazivanje neslaganja sa postojećim stanjem i neprihvatanjem zloupotrebe i minimiziranja građana/ki, uključujući naravno i obespravljene radnike/ce.
Koliko je građanski aktivizam važan za svaku zajednicu i šta on Vama predstavlja?
I te kako je važan aktivizam, posebno ako znamo u kakvim socioekonomskim i političkim uslovima živimo i kakvo je uopšte stanje u društvu, a što je ispod svakog minimuma. Građani/ke moraju dobiti spoznaju o sopstvenoj važnosti, moraju postati svjesni da su kreatori i korektori procesa, kao i činjenice da su političari odgovorni građanima, a ne obrnuto, što je postalo opšteprihvatljiv model ponašanja. To se mora promijeniti. Ova lokalna zajednica pripada građanima i građankama općine Gračanica i to se mora utkati u biće svakog od nas. PGG smatra to jednom od svojih primarnih zadaća. Sa druge strane, jedino u direktnom kontaktu sa građanima i građankama, dajući im prostor za njihovo djelovanje, možemo dobiti informacije o stvarnom stanju i problemima na terenu, a znamo da su političari uglavnom pasivni po tom pitanju. Nakon što su izabrani, zaboravljaju i građane i probleme, ali i svoja predizborna obećanja.
Foto: Omladinska radna akcija u Gračanici
Kako se u Vašoj zajednici gleda na građanski aktivizam, da li je prihvaćen ili ljudi sa negodovanjem gledaju na njega?
U početku je bilo različitih reakcija, od totalnog negiranja i ograđivanja od aktivista do apsolutne podrške. Medutim, mi smo odlučili da nastavimo svoj rad i da pokažemo dosljednost u istom, a što je ubrzo dalo i konkretne rezultate, jer smo postali nezaobilazan faktor u većini razovora i pregovora na nivou lokalne zajednice, te smo time izborili i pronašli svoje mjesto u zajednici, a ne gubeći kontakt sa građanima/kama i njihovim problemima, što nam je uvijek primarni cilj. Navešću samo jedan od primjera kako je građanski aktivizam prepoznat i u međunarodnim institucijama. Naime, na inicijativu PGG-a, nedavno je u posjeti općini Gračanica bio šef misije OSCE-A u Bosni i Hercegovini Ambasador Jonathan Moore, gdje su u razgovorima i obilascima prioritet imali građanski aktivisti i mladi. Daleko od toga da i dalje nema negiranja i pokušaja destabilizacije i onemogućavanja rada PGG-a, ali smo sada iskusni i naučeni kako da se odupremo pritiscima i negativnim uticajima, te da nam je bez obzira na sve najvažnije da smo prepoznati od običnih gradjana, a i od nekolicine lokalnih političara sa sličnom vizijom, čime sve drugo postaje manje bitno.
Da li su mladi zainteresovani za građanski aktivizam, kako ih više pokrenuti kada je ovo u pitanju?
Mladi su bili u prilici da sudjeluju u nekoliko akcija gdje su mogli da iskažu svoju kreativnost, ali i razmišljanje o situaciji u kojoj živimo i kako je oni vide. Upravo je pomenuta posjeta Ambasadora Jonathana Moorea bila fokusirana na učenike srednjih škola, gdje su kroz jedan neformalni razgovor u potpuno opuštenoj atmosferi mogli i da pitaju, ali i da slobodno iznesu svoje mišljenje. Bili smo fascinirani razmišljanjima tih mladih ljudi i to nam je vratilo nadu u budućnost i pokazalo da idemo u pravom smijeru. Već smo organizovali nekoliko seminara i radionica gdje su mladi uzeli aktivno učesčće, a aktivno radimo i na njihovoj edukaciji na svim poljima, angažujući stručnjake iz raznih oblasti. Radimo i na promociji volonterizma i volonterskog rada, kako bi mladi ljudi shvatili da je bitno dati svoj doprinos u razvoju lokalne zajednice. Osim primjera ličnog angažmana i aktivizma, tu smo i za svaku drugu vrstu pomoći, od stručne, edukativne, pa do ustupanja prostora za njihove aktivnosti. Reakcije mladih su pozitivne i nadamo se da ćemo u veoma kratkom roku imati grupu mladih aktivista PGG-a. Animirali smo ih na način što smo im ukazali povjerenje i uvažili njihove stavove i mišljenja kroz konkretan rad. Smatramo da je to jedan od ključnih razloga zainteresovanosti mladih ljudi za građanski aktivizam i volonterski rad.
Foto: Protest, Klix.ba
Na čemu ćete u Gračanici raditi u narednom periodu?
Već sam napomenula da je ovo izborna godina, da su lokalni izbori, a PGG smatra svojom dužnošću i obavezom da u tom procesu uzme aktivno učešće. Nastavićemo sa dosadašnjim aktivnostima i promovisanjem građanskog aktivizma, ali ćemo sve upotpuniti informacijama o lokalnim izborima i fokus staviti na važnost izlaska na izbore. Objasnićemo sve nedostatke apstinencije i šta to u stvarnosti znači. Takođe ćemo insistirati da naši aktivisti budu uključeni u proces monitoringa samog izbornog procesa, kako bi se smanjila mogućnost malverzacija i eventualne krađe glasova. Stalo nam je da naši građani dobiju lokalnu vlast koju su sami birali, a ne koja je dogovor velikih političkih stranaka, kao što je slučaj do sada. Naravno da ćemo nastaviti i sa rješavanjem konkretnih problema građana/ki i djelovati praktično i savjetodavno. Naše aktivnosti provodimo, kako u gradu, tako i u svim MZ općine Gračanica.
