Dok je visoka politika u najvećoj mjeri kompromitovana u našoj zemlji, čini se da na lokalnom nivou ona još uvijek ima šansu da djeluje u interesu građana i da zadobije njihovo povjerenje. Najbolji dokaz za to su vijećnice/odbornice koje, boreći se za kvalitetniji život svojih sugrađana, vraćaju obraz politici. One su u direktnoj komunikaciji sa građanima, podržavaju građanske akcije i pokreću inicijative za rješavanje problema u svojim lokalnim sredinama. Za njih nema malih problema. One ne kupe političke poene na priči o "vitalnim nacionalnim interesima" i zaštiti istih, već se hvataju u koštac sa konkretnim problemima koji građanima svakodnevno otežavaju život. Istrajne u svojoj namjeri, od borbe za određena rješenja ne odustaju ni kada ona traje po nekoliko godina. Svojom bliskošću sa običnim ljudima i njihovim svakodnevnim problemima, one pokazuju da je saradnja između građana i njihovih predstavnika ne samo moguća, već jedina koja daje rezultate.
“Vladajuće partije su kroz svoj dugogodišnji (ne)rad doprinijele da je generalno odnos prema politici i političarima pun nepovjerenja zbog raznih kompromitujućih situacija”, kaže Vildana Bešlija, vijećnica u Općini Novo Sarajevo. “Činjenica da i na lokalnom nivou imamo članove političkih partija koji vode “visoku politiku” doprinosi reflektovanju te situacije i na ovaj nivo. Međutim, vrlo je teško zaobići lokalne probleme, a istovremeno kratak put odlučivanja i mogućnost direktnog učešća građana u procesu odlučivanja daje nadu za djelovanje u interesu građana”.
A u interesu građana je da im se obezbijede uslovi za što kvalitetniji život u njihovoj ulici, naselju, gradu. Od stvaranja uslova za privredni razvoj i zapošljavanje, do uređenja prostora i zaštite životne sredine, stambene izgradnje, komunalne infrastrukture, vodosnabdijevanja, održavanje javne čistoće, ulične rasvjete, javnih parkirališta, parkova, javnog prijevoza, kulture i sporta, te drugih izuzetno važnih segmenata svakodnevnog života. Spisak pitanja koja su u nadležnosti opštinskih/gradskih vlasti je veoma dugačak.
Vildana Bešlija
Vildana Bešlija napominje da građane mnogo razvijenijih zemalja od Bosne i Hercegovine interesuju upravo ovi problemi, dok je kod nas sve ispolitizirano, pa se tako skreće pažnja javnosti sa pravih problema.
Inicijativa koju je Vildana Bešlija podnijela prije nekoliko mjeseci upravo je primjer kako se zastupaju interesi građana u lokalnoj zajednici, a tiče se parkovskih površina na području opštine Novo Sarajevo. Ova inicijativa nedavno je rezultirala amandmanom kojim se povećava budžet ove opštine za održavanje i izgradnju zelenih površina. “Ponosni smo na to. Istina je da je to trajalo par mjeseci, ali najvažnije je da smo uspjeli i sigurna sam da ćemo ovim dokumentom doprinijeti boljem kvalitetu života građana Novog Sarajeva”, kaže Bešlija.
Ona dodaje da je njena odluka da se politički angažuje došla kada je shvatila da je neposredno učešće u procesu odlučivanja jedno od osnovnih prava, ali i obaveza svih građana u lokalnoj zajednici. S tim u vezi, ona smatra da je uključivanje građana/ki u sam proces odlučivanja veoma važno za što bolje funkcionisanje lokalne zajednice. Također, naglašava da je u stalnom kontaktu sa građanima i građankama putem društvenih mreža, ali i direktno. “Upravo su na lokalnom nivou svi problemi, ali i rješenja, vrlo opipljiva i konkretna. Svojim angažmanom želim da doprinesem rješavanju lokalnih problema kao podrška građanima Općine Novo Sarajevo, a iskustvo koje imam kroz djelovanje u Općinskom vijeću ukazuje na to da se zajedničkim i usmjerenim djelovanjem može uticati na donošenje odluka.”
Onima koji svakodnevne probleme ljudi smatraju manje bitnim u odnosu na visoku politiku, Bešlija poručuje: “Zar zaista smatrate da može biti nešto važnije od održavanja ulica kojima se krećemo, ili igrališta u kojima se igraju naša djeca, sadržaja lokalne zajednice koje nudi svim građanima i građankama, bez obzira na njihovu starost, i sličnih problema?”
O tome da li će građani u oktobru prepoznati i nagraditi one koji se bore za njihove interese, Bešlija kaže da svi izabrani zvaničnici imaju priliku pokazati svojim radom koliko su vrijedni dobijenih glasova. “Mišljenja sam da upravo to treba biti mjerilo vrijednosti, a nikako neki narodnjački stereotipi, i iskreno se nadam da će to građani kao glasači u oktobru znati prepoznati.”
Mirna Savić Banjac, odbornica u Skupštini Grada Banjaluka, kaže da bi problemi građana na lokalnom nivou trebalo da budu prioritet i odbornicima i gradskim vlastima. Problemi građana su mnogobrojni, ali je problem nezaposlenosti, koji je zajednički za sve građane u BiH i u regiji, polazna tačka svega. “Kada je ljudima uskraćena osnovna egzistencija, teško se mogu baviti drugim aspektima života, a to su prije svega oni koji se odnose na kvalitet, pa danas vidite da građanima život otežava nedostatak infrastrukture, zelenila, dječijih igrališta, mjesta u vrtićima itd.”
Jedan od problema je i taj, dodaje, što građani nisu ni svjesni koliko politika direktno utiče na kvalitet njihovog života i koliko se odluke gradskog parlamenta odražavaju na svakodnevne pojave u gradu. “Naše društvo još uvijek nije dovoljno zrelo da bi izabrani predstavnici radili sve i samo u korist građana i zato je u ovoj fazi sazrijevanja jedne zajednice veoma važno da postoji mehanizam kontrole upravo od strane birača tj. građana koji su svoje predstavnike izglasali u Skupštinu. Bez toga ne možemo očekivati bolje rezultate.”
Ona podsjeća i na građanske inicijative koje su u zadnje vrijeme pokrenute u Banjaluci, a koje je zdušno podržavala. Ove inicijative su, kaže, osvijestile stanovnike ovog grada da moraju vršiti pritisak, naravno u zakonskim okvirima, da bi dobili ili sačuvali ono što im već pripada. “To je pravac na kojem bi se i dalje moralo insistirati da bi saradnja između odbornika i građana bila bolja. Uvijek naglašavam da odbornici nisu tamo neki ljudi u tamo nekoj sali koji glasaju kako im stranka kaže. Dok god takvo mišljenje važi i dok god se to ne promijeni, neće biti ni većeg pomaka u smislu da je Skupština mjesto gdje se radi prema instrukcijama građana.”
Mirna Savić Banjac
Govoreći o svom odnosu prema građanima koje zastupa, Mirna Savić Banjac kaže da ima dobru komunikaciju sa građanima i da je dostupna svima. “Prisutna sam na društvenim mrežama, putem e-maila i telefonom i smatram da bi to trebalo biti u opisu posla svakog odbornika. Naravno, nisam jedina, tu je takođe određeni broj odbornika koji tako djeluju, ali često čujem komentare građana da postoje odbornici koji smatraju da ulaskom u gradsku skupštinu više nemaju potrebe da budu u kontaktu sa ‘širokim narodnim masama’.”
O atmosferi na sjednicama gradske skupštine, Mirna Savić Banjac kaže da su prilikom odluka i glasanja prisutne lične i stranačke razmirice, koje često idu na štetu građana-bilo da se radi o neadekvatnom kadru koji se postavlja na ključne pozicije, a štetu trpe gradske ustanove i preduzeća i samim tim i građani, ili da se radi o određenim dogovorima između odbornika. “To je svakako nedopustivo, o tom smo javno govorili već nekoliko puta za vrijeme ovog mandata, ali sve se svodi na vijest koja izblijedi za tri dana i tako će biti sve dok građani ne odluče da svoje predstavnike ne navedu da rade ono za šta su i izabrani. Kada bi neko od političara ili funkcionera na bilo kojem nivou samo jednom snosio odgovornost za nerad, nemar ili načinjenu štetu, sigurna sam da bi se svi ostali dobro zapitali kada bi im naredni put tako nešto bilo u planu.”
Amela Topuz, vijećnica u Općinskom vijeću Novi Grad, iza sebe takođe ima nekoliko uspješnih inicijativa za rješavanje lokalnih problema u ovoj opštini. Ona kaže da se u svim političkim sistemima, pa tako i u bosanskohercegovačkom, 90% pitanja koja se direktno tiču života građana i građanki rješava upravo na lokalnom nivou. “Stoga, ja kao vijećnica u Općini Novi Grad imam dužnost da se prvenstveno bavim onim pitanjima i dužnostima koje su mi u opisu posla i na koje, u skladu sa svojim ingerencijama, mogu direktno utjecati. Također, svojim angažmanom pokazujem zapravo da pitanja koja se tiču lokalne zajednice nisu sporedna i marginalna, nego zapravo ključna u rješavanju konkretnih problema većine građana i građanki."
Dodaje da to ne znači da se ona u svom djelovanju i političkom promišljanju ne planira u budućnosti aktivnije angažovati oko, uslovno rečeno, krupnijih političkih pitanja. "Ali organizacija države i društva jeste jedan kompleksan sistem sastavljen od mnoštva segmenata, od čega je lokalna politika jedan iznimno važan koji ne smije biti zapostavljen. Uostalom, mnoge uspješne općine u BiH pokazatelj su da se preko lokalnog nivoa vlasti mogu napraviti iznimno važna, a rekla bih i veličanstvena dostignuća koja uveliko poboljšavaju život građana i građanki.“
Pojašnjavajući dalje razliku između politike na lokalnom nivou i na državnom u BiH, Amela Topuz kaže da se većina pitanja koja se tiču svakodnevnog života građana i građanki rješavaju se na lokalnom nivou. “Svaka općina jeste neka vrsta male države u kojoj građani i građanke mnogo direktnije i neposrednije mogu utjecati na odluke vlasti i rješavati svoje probleme, nego što to mogu na državnom nivou koji je mnogo otuđeniji od stanovništva. Na višim nivoima vlasti, naravno, donose se one krupne odluke koje presudno utječu na živote svih, kojima se lokalni nivo vlasti ne može oduprijeti, poput primjerice fiskalne ili vanjske politike, ali konkretna životna pitanja i problemi su na lokalnom nivou.”
Amela Topuz
S građanima Novog Grada je u stalnoj komunikaciji, a kod ljudi iz svih društvenih slojeva i različitih svjetonazora nailazi na podršku za svoj rad. “Mi smo snažno skoncentrisani na pitanja lokalne zajednice, te uvijek nastojimo svim zainteresovanim otvoriti što veći prostor da nam svojim konkretnim prijedlozima i savjetima pomognu da, u skladu s našim ovlastima, napravimo neke dobre stvari na dobrobit svih građana i građanki.”
Problem, smatra ona, nije u građanima, nego u medijima, koji premalu pažnju posvećuju lokalnim zajednicama i lokalnim pitanjima, pa često neki sjajni potezi koji se naprave širom BiH prolaze potpuno nezapaženo.
Za Amelu Topuz nema “manje bitnih” problema. Njoj nije mrsko prihvatiti se posla i istrajati na rješavanju nekog problema zbog kojeg možda neće dospjeti na naslovne strane medija, ali će poboljšati svoj i život svojih sugrađana. Tako je, na Dan pobjede nad fašizmom, Amela Topuz slavila pobjedu u uklanjanju devastiranog kioska na Dobrinji 3, koji je, kako kaže, bio ne samo ruglo, nego i mogući izvor zaraze, a za čije uklanjanje je pisala inicijative i pitanja skoro pune 3 godine. “Upornost se isplati!”, kaže Amela Topuz. To je, smatra ona, jedini pravi recept za političko djelovanje. “Ako ste dobili povjerenje građana i građanki, kako onda možete da, ne samo nemate ideje, projekte i rješenja da svoju općinu, entitet, državu učinite uspješnijom i boljom, nego i da ne budite uporni i istrajni u provođenju tih rješenja u praksu? Dakle, onaj ko nema viziju i ideju kako da kao izabrani predstavnik ili predstavnica građana i građanki učini nešto konkretno i na dobrobit svih i bude spreman boriti se za to bez obzira na sve prepreka, pogriješio, pogriješila je posao.”
Irhana Čajdin, vijećnica u Općinskom vijeću Bugojno, ukazuje na razlike između bavljenja politikom na lokalnom nivou u većem i u manjem gradu u BiH. “Lokalna politika je uspješna onoliko koliko ima novca. Nažalost, novca uvijek fali i manji gradovi zbog manjeg povrata i malih budžeta imaju velikih poteškoća sa rješavanjem nagomilanih problema. Recimo, u Sarajevu imate preko 20000 studenata koji dođu iz manjih gradova i ostavljaju novac, što se automatski reflektira na budžet. Pored toga što odu u Sarajevo na studij, tamo ostanu i osnivaju porodice. Tako u Sarajevu imate liste čekanja za vrtiće, probleme oko upisa u srednje škole, dok nam u Bugojnu fali djece i za jedan vrtić, a škole svake godine upisuju po jedno,dva odjeljenja manje pa ljudi ostaju bez posla...primjera je milion. Kad ste ograničeni novcem, teže ide realizacija projekata i rješavanje problema.”
Cjelokupna politička situacija u zemlji, kaže Irhana Čajdin, u potpunosti se reflektuje na lokalni nivo. “To je taj negativni trend koji imamo. Nikako da se svi počnu baviti svojim dijelom posla, već se svi u sve miješaju i dobijete jedno veliko ništa. Ako pada koalicija na državnom nivou, pada i na lokalnom i tako se vrtimo u krug, dok se problemi nagomilavaju. Pa, mislim, penzioneri su dobili penziju 18. maja, šta da očekujemo?”
Uprkos tome, Irhana Čajdin smatra da se i dalje može mnogo postići, samo ako postoji volja. “Moraju se stvoriti povoljni uslovi za investicije, a to je sve do lokalne zajednice. Investicije otvaraju nova radna mjesta, odmah je više novca i onda možete da ulažete u infrastrukturu, kulturu, sport. Mnogo je primjera u BiH gdje su lokalne zajednice napredovale u odnosu na prijeratni period: Gradačac, Gračanica, Široki Brijeg, Tešanj...treba od njih učiti i prepisivati.”
Irhana Čajdin
Na pitanje je da li će građani prepoznati trud i rad svojih predstavnika u opštinskim/gradskim vlastima i hoće li ih nagraditi na dolazećim izborima, Irhana Čajdin kaže da se politička situacija u BiH i dvadeset godina nakon rata svodi na princip “svako za svoga”. “Etnička/nacionalna pripadnost stavlja se ispred ekonomskog razvoja, obrazovanja, zbog čega imamo preko pola miliona nezaposlenih, podijeljenje vrtiće i škole, masovno iseljavanje iz države i druge probleme.”
Ipak, nada se da će građani/ke ovaj put birati put za svjetliju budućnost, a ne stagnaciju i nazadovanje.
