<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ima li istine u „crnim“ vremenskim prognozama, kakvo vrijeme nas zaista očekuje

Pitali smo stručnjake

Svakodnevno nas brojni „stručnjaci“ za vrijeme „bombarduju“ raznoraznim prognozama, najavljuju nezapamćene vremenske ekstreme i fenomene nikada viđene na ovim podnebljima. Tako zimi slušamo priče, odnosno prognoze, da nas očekuje izuzetno blaga zima, najblaža u posljednjih 100 godina, da bi se samo par dana kasnije najavile snježne i hladne oluje, ledena kiša... U proljeće i ljeto slične prognoze, samo što se ovaj put predviđaju rekorne temperature, opasne po život. Pokušali smo doznati o čemu je zapravo riječ, ćudljivoj prirodi ili medijskoj utrci za što „crnjim“ prognozama, koje sve više liče na scenarij za neki film o katastrofi.

06. juni 2016, 12:00

Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Odbora za klimatske promjene BiH, tvrdi da senzacionalistički natpisi koje vidimo ili čujemo gotovo svakodnevno u medijima u jednu ruku jesu preuveličavanja kako bi se privukla publika, ali da u isto vrijeme u sebi kriju i dosta istine.

Vrijeme i klima se, kaže Kuštrinović, očigledno mijenjaju na cijeloj Planeti, a izuzetak nije ni naša regija.  Događaju se prirodni fenomeni kojih ovdje ranije nije bilo. Riječ je o tornadima. „Od početka zvanične meteorološke službe u Bosni i Hercegovini,  80-ih godina 19. vijeka pa do 2011. godine, tornado ovdje nikada nije zabilježen.  Ipak, u zadnjih 5 godina, registrovana su tri- u Prijedoru, Maglajanima i Popovom polju. Registrovani su i u drugim zemljama regiona i vjerovatno će u sljedećem razdoblju biti sve češći. Naravno, to nisu tornada intenziteta kao ona što pogađaju američki kontinent, ali ranije ovaj  klimatski fenomen ni u kom obliku kod nas nije bio prisutan. Pored tornada, osjetno se povećao i intenzitet vjetrova, poplave i suše su sve češće, ljetne temperature obaraju rekorde, što sve jasno govori da nas u budućnosti očekuju sve češći i jači vremenski ekstremi“, pojašnjava Kuštrinović.

Dodaje da u BiH otežavajuću okolnost, uz sve evidentniju promjenu klime, predstavlja i činjenica što nemamo nijedan savremeni meteorološki radar koji bi mogao predvidjeti opasnost, bar nekoliko sati prije nastanka tornada, jakog vjetra ili bilo kog drugog vremenskog ekstrema, kako bi se na vrijeme preduzele mjere zaštite.

Ljeto pred nama toplije i sušnije

Što se tiče ljeta pred nama, Kuštrinović kaže da neće biti ni po čemu drugačije od prethodnih, samo nešto toplije i sa manje  padavina.

„Juni, ali i juli i avgust, imaće više temperature od višegodišnjeg prosjeka. Ovi mjeseci će biti i suvlji, tako da će kiše koje smo imali u većoj količini u maju biti naše zlatne rezerve“, kaže Kuštrinović.

I klimatolog prof. dr Goran Trbić, prodekan za naučno-istraživački rad na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, smatra da više nije pitanje jesmo li pod uticajem klimatskih promjena, nego kako ćemo im se prilagoditi.

“Klimatske promjene su već danas uslovile povećanje temperature vazduha na čitavoj teritoriji BiH, gdje povećanje ide preko 1 stepen Celzijusa na godišnjem nivou, naročito u urbanim sredinama. Trendovi već sada ukazu da se promjene odvijaju jako brzo i da su već danas ljeta topla kao na sjeveru Grčke. Jako je izmijenjena raspodjela, odnosno, režim padavina tokom godine. Sem toga, povećani su intenziteti i frekvencije ekstremnih događaja, od kojih posebno suše, poplave, toplotni talasi, grad i dr.”, pojašnjava Trbić.

Na pitanje koliko su država, lokalna zajednica, pa i sami građani, spremni da odgovore sasvim izvjesnim promjenama klimatskih uslova, Trbić kaže da je povećanje znanja o mogućem uticaju i načinu prilagođavanja prvi korak u tom pravcu. Sljedeći korak je involviranje problematike klimatskih promjena u strateške dokumente i prilagođavanje aktivnosti sektora na uslove promijenjene klime. Bitno je naglasiti, kaže Trbić, da ima i pozitivnih efekata klimatskih promjena, koji su najviše zastupljeni u sektoru poljoprivrede, jer se povećanjem temperatura produžava period vegetacije. Ocjenjuje i da je već sada jasno da, globalno, jako brzo i neracionalno trošimo prirodne resurse. „Mislim da se dalji privredni rast mora odvijati u skladu sa principima održivog, odnosno usklađenog, razvoja, i ekološkog i ekonomskog, ukoliko mislimo da i naša pokoljenja žive u zdravoj životnoj sredini“, kaže za Buku Trbić.

Ekstremi će biti sve veći

Od 2000. godine, BiH se suočila sa nekoliko značajnih ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su prouzrokovale značajne materijalne i finansijske gubitke, kao i gubitke ljudskih života. Dva najupečatljivija događaja su suša u 2012. godini i poplave u 2014. godini. Suša iz 2012. godine bila je posebno jaka i doprinijela je smanjenju prinosa nekih usjeva i do 50 posto. Također, procjene pokazuju da su suše 2000., 2003., 2007. i 2012. godine izazvale materijalne štete veće od 3 milijarde evra, a poplave u 2014. godini i preko 2 milijarde evra. Što se tiče šumskih požara, materijalna šteta nastala samo u periodu od 2000. do 2009. godine veća  je od 300 miliona evra.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu smatra da država još uvijek nisu spremna da na adekvatan način odgovori na klimatske promjene. Tokom majskih poplava 2014. godine, veći broj građana  se, kaže Kalaba, iskazao, dok su državne, entitetske, kantonalne i opštinske službe uglavnom zakazale. „BiH se na projekcijama uticaja klimatskih promjena nalazi među zemljama Evrope koje će biti najteže pogođene. Još nije kasno, ali moramo napraviti drastične promjene u strategijama svih sektora BiH, od energetike do proizvodnje hrane. Takođe, aktivno praćenje globalnih politika i odgovora na klimatske promjene nam je potrebno zbog razvijanja planova za razvoj BiH. Primjera radi, ako BiH i zemlje u regiji planiraju veliki broj termoelektrana na ugalj, fosilni izvor energije,  sa planom da tu energiju izvoze i  ako svi počnemo spaljivati ugalj, a Evropska unija zbog klimatskih promjena zabrani uvoz energije iz fosilnih goriva, šta se dešava sa našim termoelektranama i milijardama uloženim u iste?“, postavlja pitanje Kalaba i dodaje kako se 97 posto svjetskih naučnika slaže da su klimatske promjene uzrokovane spaljivanjem fosilnih goriva.

Podsjetimo, u decembru 2015. godine, 195 zemalja svijeta potpisalo je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama i time se obavezalo da preduzme konkretne mjere kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. Cilj sporazuma je da se, do kraja vijeka, smanji globalno zagrijavanje i porast globalnih prosječnih temperatura ograniči da bude ispod dva stepena Celzijusa. Nauka tvrdi da, prema sadašnjim trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijavanje od četiri stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.

Za kraj pogledajte snimak koji je prošlog mjeseca  objavila NASA o zagrijavanju Zemlje: