Protekla sedmica u Hrvatskoj bila je u znaku aktivizma. Čistog nepatvorenog aktivizma. Za podršku cjelovitoj kurikularnoj reformi, odnosno za bolje obrazovanje i bolje sutra za sve građane Hrvatske izašlo je više desetina hiljada građana ove zemlje i jasno poručilo kako Hrvatska može bolje a što je bio i glavni moto ovog okupljanja građana.
Bili su ovo najmasovniji protesti u toj zemlji još od protesta za radio 101, a procjenjuje se da je podršku pružilo 50 000 ljudi u čitavoj zemlji.
Samo u Zagrebu bilo je oko 25 000 demonstranata dok su ustali i građani iz Splita, Križevaca, Dubrovnika, Slavonskog Broda, Osijeka, Bjelovara, Rijeke, Virovitice, Poreča, Pule, Zadra i Korčule.
Iz Inicijative "Hrvatska može bolje", koji su organizatori ovih protesta ranije je rečeno kako se ovdje radi o protestu protiv nemara vladajućih u Hrvatskoj.
"Za kvalitetnu obrazovnu politiku nužna je stručnost, stabilnost, vizija i predanost, a politička elita ništa od toga nije pokazala. Stoga Inicijativa Hrvatska može bolje poziva građane da se pridruže prosvjedu na kojem ćemo tražiti odgovorno ponašanje političara prema obrazovanju koje je naš zajednički interes i temelj za bolju budućnost. Hrvatska može i mora bolje!", obrazložili su iz inicijative.
U samim pripremama učestvovale su brojne nevladine organizacije te predstavnici Sindikata ove zemlje.
Organizatori sami priznaju kako su iz pripremljenih govora izbacivali nepotrebne političke konotacije jer nisu željeli da se protesti poistovijete sa bilo kojom političkom opcijom. Jasno, protesti su nužno morali biti protiv aktuelne vlasti kojoj se ne sviđa reforma obrazovanja i koji bi da vide nešto drugačije obrazovanje.
Jedan od slogana - "Ne želimo klerikalnu već kurikularnu reformu" jasno navodi na namjeru vlasti u Hrvatskoj
Radi se o tome da je hrvatska politika po svaku cijenu htjela staviti svoje šape na provođenje cjelovite reforme obrazovanja. Htjeli su ubaciti svoje "stručnjake" u tim koji radi na reformi i htjeli su da ona bude sve, samo ne reforma. Time su izazvali bijes i revolt građana...a bilo ih je...
"Prosvjedom smo podržali stručni tim i sve učitelje/ice i nastavnike/ice uključene u kurikularnu reformu, ali i šire od toga, naglasili da građani žele da obrazovanje bude društveni prioritet. Hrvatskoj je potrebna upravo ovakva reforma, transparentno vođena sa stručnjacima iz obrazovanja koji ju nose. Želimo da obrazovanje bude prioritet društva, ono je zajednički interes ključan za budućnost zemlje. Ključne poruke su: Hrvatska može bolje (pokazao je to stručan i transparentan proces kurikularne reforme i volja građana da ih podrže). Struka ispred politike (kod izrade kurikularnih dokumenta), a bilo je transparenata koji kažu: Obrazovna reforma je javni interes; I mene se tiče i sl" navodi za BUKU Martina Horvat iz Udruge Gong, koja je članica Inicijative "Hrvatska može bolje“
Saboru i Vladi su sa protesta upućena 4 zahtjeva a to su Sloboda i povjerenje prosvjetnim radnicima u kreiranju kurikuluma temeljenog na stručnosti, bez interesnog ili političkog pritiska i cenzure; Sabor RH treba donijeti zaključak o podršci reformi i ekspertnom timu; donošenje rezolucije o obrazovanju kao strateškom nacionalnom interesu te osigurati novac i uvjete za provedbu kurikularne reforme.
Petar Vidov, urednik hrvatskog Faktografa kaže za BUKU ( koja je kao jedini medij iz BiH pratila i izvještavala sa lica mjesta odnosno sa okupljanja u Zagrebu ) kako su hrvatski građani izašli na ulice jer već godinama imaju osjećaj da im politika krade budućnost. I sada im je napokon prekipjelo pa su odlučili reći DOSTA.
Posložilo se tu nekoliko faktora, koji su rezultirali izuzetno uspješnim prosvjedom, tvrdi naš sagovornik, a to su potpuno impotentna vlast čiji se akteri bave isključivo međusobnim obračunavanjem, nakupljeni bijes i frustracije zbog godina niskog životnog standarda i u konačnici tema oko koje se lako mogu ujediniti ljudi različitih svjetonazora" kaže Vidov za naš portal dodajući kako je predložena kurikularna reforma daleko od savršene, primjedbi ima s raznih strana, ali da su građani prepoznali da je treba podržati zato što bez kvalitetnog obrazovanja budućim naraštajima može biti samo još gore.
"Utoliko nije nimalo iznenađujuće što se kod ljudi probudio revolt kada je konzervativna politička kasta pokušala zaustaviti reformu školstva koja doista jeste prvenstveno proizvod struke. Pisali su je sami prosvjetari koji jako dobro znaju prepoznati slabosti sustava u kojem rade i predložiti bolja rješenja" ističe naš sagovornik.
Martina Horvat ističe kako se oni odlučili okupiti na ulicama Hrvatske kako bi zajedno poručili da su dobro obrazovanje, stručnost i ljudski resursi ključni za budućnost Hrvatske.
"Cjelovita kurikularna reforma je na jednom mjestu okupila stručnost, entuzijazam i pozitivnu atmosferu čemu Hrvatska nije svjedočila posljednjih petnaest godina" tvrdi Horvat za BUKU.
Ona kaže kako je cijeli proces izrade Kurikularne reforme bio uključiv, transparentan, demokratski, temeljen na dijalogu i argumentaciji.
"Svatko stručan mogao se prijaviti za sudjelovanje u radu ili sudjelovati u stručnoj raspravi. Svatko zainteresiran mogao je dostaviti svoje argumentirane komentare i prijedloge. Izravni i neskriveni politički utjecaj doveo je u pitanje provedbu Cjelovite kurikularne reforme"
Pod „argumentom“ navodnog povećanja kvalitete i dijaloga u sprovođenje reforme najznačajnijeg sektora saborski zastupnici su predložili uključivanje ljudi prema političkoj liniji nasuprot 340 učiteljica i učitelja, stručnjakinja i stručnjaka koji su izabrani na temelju javnog poziva.
Naši sagovornici ističu nevjerovatnu uspješnost prošlosedmičnih protesta.
"Da mi je netko samo tjedan dana ranije rekao da će 50.000 Hrvata izaći na prosvjed, bilo kakav prosvjed, ne bih mu vjerovao" kaže urednik Faktografa.
"Sada se pojavljuju kritike da prosvjed nije bio dovoljno politički, da je propuštena prilika da se traži rušenje vlasti odnosno demontiranje klijentelističkog političkog sustava utemeljenog prvenstveno u raspirivanju sitnih nacionalističkih strasti. Moj je međutim dojam da se demokratske procedure - među kojima je i građanski otpor - usvajaju malim koracima" ističe.
Naglašava kako je dobro da su uspješno organizovani bilo kakvi masovni protesti, koji će se u nekim budućim analizama sasvim sigurno spominjati kao faktor u rušenju aktuelne vlasti, čiji je raspad samo pitanje dana.
"Hrvatska vlada se evidentno prepala prosvjeda, što se odražava u događajima koji su uslijedili idućeg dana. Premijer je otkazao sjednicu Vlade doslovno 30 minuta prije njenog početka. Odmah su u medije procurile informacije da je došlo do velike svađe u vrhu vlasti, HDZ i MOST se obračunavaju preko medija, Božo Petrov i Tomislav Karamarko pokušavaju jedan drugog izbaciti iz Vlade.Evidentno je da su se vladajući političari uspaničarili, da ih je strah izvanrednih izbora i da čine sve što mogu da očuvaju svoje fotelje." kaže Vidov za BUKU.
Martina Horvat kaže da sudeći prema reakcijama ministra i pokušaju medijacije predsjednice rekli bismo da su državne institucije tek tada shvatile da su građani spremni da se bore za za vlastitu budućnost i budućnost djece te da neće tek tako olako trpiti ove loše političke poteze. Pokušali su sve da umanje značaj ovog prosvjeda ili da ga prikažu kao stranački.
"Ministar obrazovanja je pokušao umanjiti ozbiljnost prosvjeda nazvavši ga feštom i nepotrebnim što je ljude dodatno razljutilo. Stoga je bilo transprenata protiv Vlade i ministra obrazovanja, kao i poziva na njegovu ostavku. Organizacije civilnog društva ranije su i pozvale ministra na ostavku, a na samom prosvjedu poruka vlasti je bila „ili radite svoj posao ili odstupite“" naglašava naša sagovornica.
Ključno je svakako pitanje šta nakon ovoga: Hoće li bunt građana splasnuti ili pravi posao tek sada započinje?
Martina Horvat kaže kako će dio inicijative svakako nastaviti fokus na obrazovanje što se vec i događa ako treba i kroz nove javne akcije i prosvjede. Međutim, postoji potencijal i za bavljenje nekim drugim područjima kao što su zdravstvo i socijalna politika.
"Vlast bi trebala shvatiti da se treba više baviti upravo ovim temama koje muče građane (naravno, uključujući i ekonomsku situaciju), a ne poticanjem ideoloških sukoba, parcijalnim i osobnim interesima dok nam istovremeno rasprodaju javne tvrtke i privatiziraju zdravstvo. Građani su na prosvjedu izrazili da su se spremni angažirati" zaključuje naša sagovornica.
Petar Vidov tvrdi kako se Hrvatskoj smiješe vanredni izbori i da će se Kurikularna reforma nastaviti uz mandat te neke buduće Vlade.
"A ozbiljna vlast, kada shvati da je građani ne podržavaju, može reagirati samo na jedan način - podnošenjem ostavke, raspuštanjem parlamenta i raspisivanjem izbora. No, takva razina odgovornosti prema biračima je, naravno, utopijska kategorija. I to ne samo na ovim prostorima" zaključuje za kraj urednik Faktografa.
Najbolje fotografije BUKE : 40 000 ljudi na ulicama traže bolje obrazovanje
