U momentu pisanja ovog teksta, a to je 07.51, Velika Britanija je donijela odluku da nakon 43 godine napusti Evropsku Uniju.
„Ova, sasvim sigurno historijska odluka, sigurno će biti dominirati vijestima u narednom periodu, te biti predmetom ogromnog broja analiza. U svakom slučaju, ispred nas su vrlo interesantna vremena“ kaže Huskić za BUKU.
„Pogledajmo najprije kako je Britanije glasala. Razlika od nekih 1.2 miliona glasova u ovom momentu je nedostižna i ne može se više promijeniti, tako da sada možemo zaključiti da je odluka da se napusti EU, bez obzira kako malom većinom, donesena. Interesantan podatak je da je podrška za ostanak u EU najsnažnija u Škotskoj, koja je upravo u 2014. organizovala sopstveni referendum o napuštanju Velike Britanije, na kojem je 55% građana izrazilo želju za ostankom u EU.“
Snažan doprinos tome, imalo je upravo pitanje članstva u EU, jer je EU jasno naglasila da svako osamostaljenje od države koja je već članica EU, ne podrazumijeva automatsko članstvo u EU, već, naprotiv, automatski izlazak, te da bi ta novoosnovana država u tom slučaju morala proći kroz trenutnu proceduru za ulazak u EU, pod pretpostavkom da se sve ostale države članice sa tim slažu. Već tada se snažno špekulisalo da bi potencijalno pozitivan ishod referendum o izlasku Velike Britanije iz EU, ponovo pokrenuo i pitanje škotske nezavisnosti.
„Procedura izlaska iz EU je u pravom smislu pravno definirana tek Lisabonskim sporazumom iz 2009, a tretira je Član 50. Premijer Kameron sada mora obavijestiti Vijeće EU o ovoj odluci, čime započinje dvogodišnji proces izlaska.“ Ističe Huskić.
„Poređenja radi, Grenland je nakon dobivanja autonomije od Danske odlučio napustiti Evropsku ekonomsku zajednicu, za što im je trebalo nekih pet godina, iako je radilo samo o pitanjima politike ribolova. Britanija je u tom smislu u neuporedivo kompleksnijoj situaciji, ne samo zbog svoje veličine i značaja, već i zbog nivoa integracije u EU. Pored toga, Grenland je ostao vezan za EU brojnim sporazumima. Pravo pitanje je kada će Britanije uputiti pismo Vijeću, jer od tada počinje teći dvogodišnji rok i počinju pregovori o izlasku. Kameron u ovom momentu, iako se i tome špekuliše, teško da može izbjeći slanje ovog pisma i ignorisati volju građana na referendumu koji je sam inicirao“ kaže naš sagovornik
Huskić kaže da će interesantno biti posmatrati sudbinu samog Kamerona.
„Podsjetimo da je on ovaj referendum inicirao zbog nejedinstva u sopstvenoj stranci. Mnogi smatraju da je ovakvo kockanje, slično škotskom referendumu, pokazalo da je Kameron loš političar, ali dobar kockar. Kod škotskog referenduma mu je uspjelo, ali kod EU referenduma nije. Ishod referenduma je poraz njegove politike i njegovog kabineta, a iako Velika Britanije sada treba stabilnost i jedinstvo kako bi se uhvatila u koštac s posljedicama referenduma, Kameronova karijera bi efektivno mogla biti gotova.“
Izlazak Britanije je iznimno važno pitanje za samu EU, te za nas kao državu koja aspirira da postane članica.
„Ovo je zasigurno tektonski poremećaj, koji će imati nesagledive posljedice za EU i Veliku Britaniju. Prije svega, tu je pitanje pravca razvoja EU, koji je do sada uvijek išao u smjeru širenja (članstva), te dublje integracije“ navodi Huskić.
Izlazak Velike Britanije će zasigurno imati negativne posljedice, tvrdi naš sagovornik, posebno za razvoj ionako slabo razvijene sigurnosne i odbrambene politike EU.
„Britanija je uz Francusku jedina prava vojna sila u EU. Istovremeno, ova situacija bi moglo voditi i revitalizaciji i jačanju NATO-a. Nadalje, tu je i pitanje snaženja i pozitivnog impulsa za slične euroskeptične snage u drugim državama, te mogućih daljih osipanja unutar EU, mada je ovakva situacija trenutačno manje realna, ali ne i nemoguća “ naglašava Huskić.
On dodaje kako Bosni i Hercegovini ne odgovara nestabilnost u EU, te činjenica da će se energija unutar EU trošiti na unutarnju stabilizaciju.
„Pošto je EU jedini preostali normativni akter u BiH, te da se većina pozitivnih procesa događa upravo kao rezultat približavanja BiH Evropska Uniji, nestabilna i slaba EU, teško da može imati pozitivan učinak na nas.“ Ističe Adnan Huskić
Pored toga, dodaje, politički pravac u kojem EU ide, te jačanje desnih, nacionalističkih, ksenofobnih i euroskeptičnih snaga, jednako bi mogao polučiti i kompletan zastoj u smislu proširenja, a gubitak te perspektive bi bio vrlo negativan za cijelu regiju, ne samo za BiH. Istovremeno, možda će baš rezultati britanskog referenduma pokazati građanima EU kakve se sve opasnosti kriju u tihom prihvatanju retrogradnih ideja.
„U svakom slučaju, najmanje naredne dvije godine se ništa suštinski neće mijenjati u EU. I u EU i u Britaniji će i dalje važiti ista prava i obaveze prema EU zakonima. A u toku ovog perioda, nazovimo ga refleksije, sva će energija biti usmjerena na reorganizaciju evropskog projekta. Što ne mora nužno biti negativno jer u krizi je uvijek i mogućnost i šansa za nešto novo i bolje“ kaže za kraj Adnan Huskić za naš portal.
Razgovarao Elvir Padalović
