S početkom ljeta većina radnika iščekuje godišnji odmor kao slamku spasa na kojoj će se “isključiti” od nesigurnosti radnog mjesta, posla i svakodnevnih kontakata s ljudima s kojima rade, a koji mogu biti zamorniji od samog posla, piše Večernji list. Kako odlazak na godišnji odmor utječe na psihofizičko zdravlje i produktivnost radnika i koliko bi optimalno trebao trajati?
– Radnik “peak”odnosno vrh godišnjeg odmora postiže tek 8. dan odmora. Dvije sedmice odmora su minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri do četiri sedmice odmora u kontinuitetu optimalna su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost – kaže dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada i sporta iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Istraživanja neosporno pokazuju dobrobit odmora za zdravlje i produktivnost radnika.
– Dugotrajna i kontinuirana izloženost prekovremenom radu, nesigurnost radnog mjesta, nemogućnost utjecaja na aktualnu situaciju, premorenost, zahtjevi za rad “od kuće” ugrožavaju zdravlje radnika i povećavaju pobol od infarkta, moždanog udara, anksiozno-depresivnih poremećaja, nesanice... – ističe dr. Kardoš.
