Misteriozni muškarac, pokazalo se kasnije, bio je na listi žrtava pucnjave u Orlandu 12. juna, a njegovu fotografiju objavio je i ugledni New York Times u videu o žrtvama.
I to nije sve. Isti mladić dovođen je u vezu s ubistvima osam osoba koje su u Meksiku 19. juna protestovale protiv reformi u obrazovanju. Na društvenim mrežama uz njegovu fotografiju objavljeno je da je on zvaničnik koji je policiji naredio da puca na demonstrante.
Prevarant ili žrtva?
Zbog svega ovoga novinari France 24 krenuli su u raskrinkavanje slučaja, posebno nakon što je i BBC prenio lažnu fotografiju.
Korisnici društvenih mreža koji su pokrenuli cijelu priču ispričali su kako čovjeka sa fotografije lično poznaju i kako ih je novčano prevario.
"Ovaj čovjek je bio moj prijatelj, ali je prevario i mene i još najmanje četiri osobe koje poznajem. Protiv njega sam podigao tužbe, ali je procedura takva da nam još uvijek nije vratio novac. Stoga smo odlučili da ga kaznimo objavljivanjem njegove fotografije online. Naš cilj je da uništimo njegovu reputaciju. Želimo da cijeli svijet prepozna njegovo lice", rekao je jedan od kontaktiranih.
Dakle, ako je vjerovati ovim korisnicima društvenih mreža, fotografija muškarca pojavljuje se kao znak neriješenih ličnih razmirica. Kako bi potvrdili ovu priču, novinari France 24 kontaktirali su tog čovjeka koji negira da je ikoga prevario.
"Moja fotografija je svuda jer se neko odlučio zezati na moj račun nakon pravnog spora. Nikada nisam prijavio ljude koji su mi ovo uradili jer se u takvim slučajevima ovdje u Meksiku ništa ne dešava", kazao im je. Nakon što je vidio da i ugledni mediji prenose njegovu fotografiju, zvao ih je i zamolio da je uklone.
Pravne posljedice online osvete
Postavlja se pitanje postoje li ikakve pravne posljedice ovakve osvete na internetu, a odgovor je: zavisi u kojoj zemlji živite.
Meksički zakoni kažu da osoba može dobiti zatvorsku kaznu od šest do 24 mjeseca u slučaju klevete, uvrede ugleda organizacije ili časti i dostojanstva pojedinca.
U Francuskoj naprimjer sudska praksa u oblasti uznemiravanja na internetu još uvijek nije adekvatno pravno regulisana. Pravnik Fabrice Lorvo, specijalizovan za medijsko pravo, kazao je za radio France Info: "Danas imamo sasvim novu situaciju, ljudi se odmah mogu okrenuti društvenim mrežama ako se nekome žele osvetiti. Prije interneta tradicionalni mediji nisu imali tako širok doseg, a imali su i moralni kod i zakonska ograničenja kojih su se morali pridržavati. Da se ovakva situacija dogodila u Francuskoj, osoba koja je prva podijelila fotografiju mogla bi se suočiti sa ozbiljnim pravnim posljedicama pa čak i kaznom zatvora. Moglo bi joj se suditi pred građanskim sudom za kršenje prava na distribuciju fotografije, a mogla bi dobiti i krivičnu prijavu ako je fotografija snimljena u privatnom prostoru bez pristanka subjekta ili ako su komentari koji je prate klevetnički ili štetni. Zanimljivo je da ovaj slučaj pokazuje kako su tradicionalni mediji sve više pod utjecajem društvenih mreža".
