<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Buka intervju: Za kvalitetne projekte kao što je Demofest država nema sluha

Brankica Janković

Najveći regionalni festival demo bendova uskoro počinje u Banjaluci. To je bio i povod za razgovor sa Brankicom Janković, generalnom direktoricom agencije "Aquarius" i direktoricom "Demofesta".

17. juli 2016, 12:00

Brankica za Buku govori o posljednjim pripremama za festival, iznenađenjima koji nas očekuju, ali i o problemima i nezainteresovanosti nadležnih da podrže, kako ovaj, tako i mnoge druge festivale.

Otkriva nam i kako je bilo na samom početku, prije devet godina i šta se sve od tada promijenilo.

Pred nama je deveti po redu Demofest, kako teku finalne pripreme i koliko je uopšte danas teško organizovati jedan ovakav festival?

Pripreme teku po planu, za proteklih 9 godina smo se uvježbali kao tim, tako da svako zna u agenciji šta je njegov posao na organizaciji festivala i obavi ga na vrijeme. U Republici Srpskoj je teško, jer mnogi festivali sa potencijalom da rastu iz godine u godinu ili su se ugasili, ili najavljuju gašenje. Ni to nije alarmiralo nadležne da se zapitaju kako je to moguće da kulturni projekti u Sarajevu, Novom Sadu, Beogradu, Zagrebu.... iz godine u godinu okupljaju sve veći broj ljudi i postaju sve priznatiji na kulturnim mapama Evrope.

Koliko bendova je prijavljeno?

Već godinama se prijavljuje blizu 500 bendova na konkurs, slobodno mogu reći velika većina demo bendova od Vardara pa do Triglava koji počinju svoj stvaralački put. Redovno nam se prijavljuju i bendovi, ne samo iz regiona, nego i iz Evrope, ali propozicije festivala su sad za sad takve da njihove prijave stručni žiri ne razmatra, jer smo primarno fokusirani na ex-Yu region i selektovanje talenata sa ovog prostora. Demofest je postao najprestižniji festival za takmičenje demo bendova, što pokazuje i činjenica da pobjednici iz nekih festivala u regionu kao nagradu za osvojeno prvo mjesto dobijaju priliku da nastupe na Demofestu u Banjaluci.


Možete li otkriti našim čitaocima šta će se dešavati u ta tri dana u gradu na Vrbasu?

Predstaviće nam se 35 demo bendova u tri večeri festivala, prirediće nam koncerte 7 revijalnih bendova iz regiona i svijeta, mnogo lijepih poklona i iznenađenja su priredili naši sponzori, filmske projekcije o poznatim muzičarima, rock izložba, izložbe fotografija... i mnogo dobre zabave uz hladan Nektar.

Posebno sam ponosna na svoje saradnike iz agencije, koji uz sav trud i energiju koju godinama ulažu u organizaciju festivala, uvijek se pobrinu da festival donese radost i drugima koji nisu nužno vezani za festival kao publika. Tragom informacije da ugostiteljska škola nema potreban mobilijar da priprema hranu, šerpe i slično, pisali smo firmi Metalac i ponudili joj promociju na festivalu, a da zauzvrat dobijemo šerpe. Oni su pristali i obezbijedili im neophodno tako da će za vrijeme festivala vrijedna ekipa iz ugostiteljske škole da priprema obroke za naše učesnike.

Šta jedan ovakav festival inače znači za Banjaluku, ali i za državu i za regiju?

Festival je poštovan u cijeloj regiji. Tokom festivala se akredituje oko 70 medijskih ekipa i sve ove godine kroz izvještavanje sa festivala nas promovišu na najljepši mogući način. U svakoj od tih objava Banjaluka se promoviše u superlativima i vrijednost tih objava u našoj dosadašnjoj istoriji je milionska. Demofest je sigurno jedan od nekoliko brendova Banjaluke koji su regionalno najpoznatiji.

Demofest se voli i poštuje i u Federaciji BiH. Briga medija iz Federacije o festivalu i medijski prostor koji mu iz godine u godinu ustupaju je sve veći, tako da je to sigurna potvrda da je Demofest dobar proizvod za cijelu BIH.

Svakako najvažnija uloga festivala je što omogućava mladim muzičarima da se odmjere sa svojim vršnjacima iz cijele regije, da poslušaju najpoznatije bendove iz drugih zemalja, ali i da za njih čuju u cijeloj regiji, jer svaka od zemalja ex-Yu je pojedinačno malo tržište za velike i uspješne bendove. Na Demofest dolaze mediji, diskografi, producenti, izdavači i na festivalu mnogi bendovi prave važne kontakte za svoje buduće karijere. U međusobnim kontaktima jedni drugima ugovaraju svirke u svojim gradovima, tako da Demofest posluži kao konektor muzičarima u regiji i svim profesionalcima koji su njima od interesa.

Banjaluka, uz sve pomenuto, postaje neizostavno mjesto na muzičkoj mapi regiona.

Spomenuli ste da su mnogi festivali sa potencijalom ugašeni ili najavljuju gašenje, a da nadležni ništa ne poduzimaju kako bi to spriječili...

Festival živi zahvaljujući našim klijentima, prijateljima, medijima i nama kao agenciji, naravno. Nažalost, grad i nadležni u državi godinama ostaju gluvi za naše potrebe. Ministarstvo nam je prošle godine na konkursu dodijelilo 10.000 KM, ali taj novac još uvijek nije stigao na naš račun. I ne bih se žalila kada bi situacija bila takva da nema novca za nikog, pa nema ni za nas, ali ipak svaki put iz početka zaboli kada neki kulturni projekti mnogo manje značajni i za grad i za državu dobiju značajna sredstva iz budžeta. Godinama od Ministarstva civilnih poslova dobijamo odbijenicu, jer smo kao organizator registrovani kao d.o.o. kako bismo državi plaćali PDV i pripadajuće poreze i oni tako organizovanima kao mi ne dodjeljuju novac već samo Udruženjima građana. Pošto to lično smatram iz mnogo razloga ekstremnom glupošću iz principa ne pristajem da registrujem paralelno Udruženje građana Demofest, za koje je potrebno nekoliko naših potpisa, kao što su to uradili mnogi organizatori da prevaziđu ovu formalnu zavrzlamu. To smatram krajnjim licemjerjem i pozivam sve ljude zdravog razuma u nadležnim institucijama da kreiraju pravilnike koji će nagraditi kvalitetne projekte iz kulture koji daju značajan doprinos svojoj zajednici, a ne oblik registracije organizatora.

Demofest je već sada manifestacija sa zavidnom tradicijom. Kako je to izgledalo na početku? Kako se rodila ideja o Demofestu?

Agencija Aquarius posluje na tržištu BiH 23 godine i prije deset godina počeli smo da razmišljamo šta mi možemo da učinimo za svoju Banjaluku, ulažući svoj rad, znanje, kontakte i svoje resurse uopšte i proširiti dobar glas o njoj kroz projekat koji će je regionalno promovisati. Analizirajući šta nedostaje regiji, rodila se ideja o muzičkom takmičarskom festivalu. I onda smo smišljali dio po dio priče, dok je nismo u cjelosti sklopili. Naravno, prve godine smo napravili niz grešaka. Festival je trajao 7 dana, pa su mnogi od nas zbog iscrpljenosti završili na infuzijama, ali kroz godine smo propuste korigovali, a i mnoge pozicije unaprijedili.


Po čemu se Demofest izdvaja u odnosu na druge festivale iz regije, po čemu je specifičan?

Poseban je prije svega po tome što je nastao na ideji društvene odgovornosti naše agencije i što ga već godinama realizujemo po principu “Koliko para, toliko muzike“ odnosno koliko novca obezbijedimo od sponzora, toliko investiramo u festival. Drugačiji smo od komercijalnih festivala, jer se mi primarno bavimo mladim talentima i njihovim karijerama u regionu. I u isto vrijeme smo najbolja prilika za mlade muzičare iz BiH, a mjesto odličnih kontakata za sve muzičare iz Banjaluke.

Koje su glavne vrijednosti, odnosno teme, koje festival promoviše? I da li su se iste mijenjale, tokom ovih devet godina?

Demofest promoviše stvaralaštvo prije svega. Demofest je okrenut mladim ljudima i podršci njihovim idejama. Stvaranje novih vrijednosti i skretanje pažnje javnosti na njih je naš osnovni zadatak. Podrška srodnim umjetnostima i umjetnicima strip crtačima, ilustratorima, crtačima grafita, fotografima, ..... su neke od teme koje promovišemo u kontinuitetu. Svoje mjesto na festivalu već godinama nalaze i razni ekološki projekti, jer festival od početka želi da jača svijest javnosti o brizi za očuvanje životne sredine.

Kakva je vaša vizija budućnosti po pitanju Demofesta?

Festival zalužuje podršku grada i nadležnih u Republici i državi uopšte.  Sljedeće godine je 10. Demofest i pravo vrijeme za njegov korak dalje. On može da raste jer ima zdrave temelje i odličan potencijal za prisustvo većeg broja ljudi iz regije, ali sve to mora biti i infrastrukturno podržano. U tom smislu, sa planovima za dalje, već od oktobra ćemo krenuti u pregovore sa gradskim vlastima.

Razgovarala: Tatjana Čalić