<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Selo u kojem se ljudi svako jutro bude zatrpani (FOTO, VIDEO)

Dine, koje uz pomoć zapadnog vetra putuju uz i niz obalu Belog mora, mogu zatrpati kuću sve do krova u toku samo jedne noći

28. juli 2016, 12:00

Šojna, najsevernija “pustinja” na svetu, nije zabeležena ni na jednoj karti, iako se njene peščane dine protežu hiljadama kilometara duž obale Belog mora na severu Arhangelske oblasti u Rusiji. Pustinja se nalazi 370 kilometara istočno od Narjan-Mara, najvećeg grada u Neneckom autonomnom okrugu.

Pesak u Šojni nalazi se svuda naokolo, dokle god pogled seže. Dine, koje uz pomoć zapadnog vetra putuju uz i niz obalu Belog mora, mogu zatrpati kuću sve do krova u toku samo jedne noći.

U selu Šojni ljudi su prema pesku neverovatno ravnodušni. Oni preduzimaju samo jednu meru opreza: ne zatvaraju vrata noću jer ujutru možda neće moći da ih otvore. Polovina sela populacije od 400 ljudi, nalazi se u epicentru sporog, ali neumoljivog peščanog vala.


View image on TwitterView image on Twitter

Село Шойна - РУССКОЕ МАКОНДО. ПОСЕЛЕНИЕ НА БЕЛОМ МОРЕ ПОГРУЖАЕТСЯ В ПЕСКИhttps://lenta.ru/photo/2016/07/09/shoina/#0 


View image on TwitterView image on TwitterView image on TwitterView image on Twitter

"Ovde su ljudi naviknuti na činjenicu da Sunčeva svetlost prodire tek kroz vrh njihovih prozora, ali pridošlice će se osećati gotovo živi zakopani. Lokalno stanovništvo ranije je iskopavalo kuće s buldožerom, ali on se pokvario pre nekoliko godina. Novi buldožer poslan je nekoliko dana prije našeg dolaska", priča jedan od meštana.

Nitko ne zna tačan razlog zašto se pesak kreće uz i niz obalu. Fenomen nije dovoljno istražen, kao što nisu proučeni ni načini kako zaustaviti dine.

Davne 1930. Šojna je bila veliko naselj, koje su zvali „drugi Murmansk“. Čak do 70 ribarskih brodova krstarilo je uz obalu.

Danas, život u Šojni nije raskošan, ali ima dovoljno hrane. Zaliv obiluje ribom. Novac dolazi od Norvežana preko granice, koji već dugi niz godina kupuju lokalne močvarne kupine.

Muškarci zarađuju baveći se lovom. Lokalni lovac hvali se da su guske u Šojni brojne poput zrna peska u dinama. "Ovde postoje i medvedi, ali njih retko lovimo jer meso nije ukusno. Okolina je dom mnogim vrstama divljih životinja, koje uključuju i neke vrlo retke ptice. Stoga nije čudo da ornitolozi ovde dolaze svake godine".

Do Šojne se stiže ultralakim letelicama. Putnički „poljoprivredni avioni“ redovno lete do sela. U Šojni nema hotela, ali postoji prazna baraka s četiri sobe. U svakom slučaju, gostoprimstvo lokalnog stanovništva znači da nećete spavati vani.

Lokalci će vam pokazati tako što će vas poslužiti velikim količinama ribljih delikatesa i galebljih jaja, a zauzvrat će tražiti samo krišku poniznosti. Ako je vaš ponos preveliki, u selu postoji dve prodavnice, piše newsweek.rs

.