Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS na prvostepenu presudu po kojoj pravo na svojinu nad kasarnom u Han Pijesku ima država Bosna i Hercegovina.Nakon što je o tome jučer pisano, današnje reakcije iz ovog entiteta nagovještavaju još jedan otpor presudi državne pravosudne institucije.
"Protiv ovakve odluke Suda BiH koja predstavlja pravni presedan možemo se boriti svim pravnim sredstvima, pa čak i do Strazbura da spasimo imovinu Republike Srpske", izjavila je za agenciju Srna glavni pravobranilac Republike Srpske Danijela Novaković.
Za istu je agenciju član Komisije za državnu imovinu Nikola Kovačević rekao da je drugostepenom presudom o knjiženju imovine u Han Pijesku na svojinu BiH Sud BiH prekršio Ustav Republike Srpske prema kome je teritorija Srpske jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva.
Presuda kao presedan za ostalu imovinu
Odluka Apelacionog vijeća jeste uvođenje pravnog presedana koji se može primjeniti za ne samo vojnu imovinu, tvrdi Muharem Cero, koji godinama proučava problem državnog vlasništva.
“Cjelokupna prica o ulasku u posjed države BiH u svoje vlasništvo na cijelom teritoriju BiH ovim nije okončana. Ako prihvatimo da će izvršenje knjiženja imovine i sukcesije imati svoj zakonom utvrđeni tok, a u šta sumnjam, ostaje još rješavanje ulaska u posjed države BiH nad imovinom iz kontinuiteta RBiH na BiH. Ovaj dio imovine ce biti riješen prije svega donošenjem simetričnih zakona o šumama u entitetima, zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, zakona o državnim koncesijama i cijelog niza zakona o vlasništvu nad javnim dobrima. Rješenja koja to omogućuju moraju prepoznati vlasništvo države sa pravom korištenja nižih administrativnih aranžmana. Sve ovo stvara pretpostavke za donošenje zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom u Parlamentarnoj skupštini BiH.“ kaže Cero.
Do sada su na državu BiH od 63, uknjižene 24 perspektivne lokacije i to sve u Federaciji. Knjiženje vojne imovine na državu BiH navođen je kao posljednji uslov za pristup Bosne i Hercegovine NATO-u. To bi trebao biti epilog na višegodišnju bitku oko prava vlasništva i raspolaganja vojnom imovinom u BiH, ali u praksi će biti itekako još otpora. Primjera radi, Vijeće ministara prije nekoliko mjeseci nije odobrilo budžet Komisiji za NATO integracije. Otpor pristupu ovoj vojnoj alijansi postoji čak i od onih koji to javno deklarativno podržavaju. Nije riječ o nacionalnim, nego o interesima sasvim druge vrste.
Ko jami, jami..
Javna je tajna da su zemljišta brojnih kasarni u BiH odavno na meti prije svega građevinskih lobija, koji vide priliku da se jeftino dokopaju uglavnom atraktivnog zemljišta u gradovima sa gotovom infrastrukturom. Kako se bliži trenutak da se vojna imovina knjiži na državu BiH, a ne na entitete ili općine, lokalni tajkuni pokušavaju na sve načine to preduhitriti. Evo samo jednog primjera.
Vlada Federacije je 2006. godine na privremeno korištenje dala dijelove kasarne “Ahmet Fetahagić” u Visokom i to 21 hiljadu m2 Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene i 88 hiljada m2 Medžlisu Islamske zajednice Visoko. Franjevci su (bez dozvole) na “svom” mjestu već izgradili jedan objekat. Naslutivši da bi, kada je u pitanju vojna imovina, uskoro mogla djelovati ono što nazivamo pravna država, jedan je lokalni privatni poduzetnik inicirao ponudu visočkom Medžlisu da on iznajmi taj prostor po ekonomskoj cijeni, kako bi tu izgradio edukativni centar za turizam i poduzetništvo !?
Pri tom daje obećanje da će nakon izgardnje centra, sve to uvakufiti, znači pokloniti Vakufskoj direkciji Islamske zajednice BiH. Naravno, znajući uticaj vjerskih zajednica, teško da bi nakon neko čak i nakon konačnog knjiženja zemljišta na državu BiH, oduzeo i srušio sagrađeno. Takvih primjera širom BiH ima na desetine, uključujući i one gdje su na vojnoj imovini već (nelegalno) sagrađeni brojni objekti, naročito na teritoriji Republike Srpske.
Nije problem dakle u pitanju pristupiti NATO-u ili ne, kvaka je u “kočićima” koji su već zabodeni na vojnoj imovini…
