Mladost - ludost!
Svi smo željeli da budemo ekonomisti, pravnici, psiholozi, novinari, filozofi, učitelji, istoričari, ekolozi, biolozi… Da ne dužim. I onda, kad smo to na papiru postali, morali smo se suočiti sa stvarnim svijetom i stanjem u njemu.
Svijetom koji ne treba ovakve kadrove.
Zbog toga smo kao rezultat dobili preko pola miliona nezaposlenih radno sposobnih građana BiH. Veliki dio su mladi ljudi, koji još uvijek nemaju nikakvo radno iskustvo, a sudeći prema trenutnom stanju, teško da će ga i imati.
U ovakvoj situaciji, većina se odlučuje na bjesomučno čekanje poziva sa biroa, dio svoju šansu traži preko angažmana u političkim partijama, dio pokušava da pobjegne iz BiH, dok se samo mali broj ljudi odlučuje da uzme stvar u svoje ruke u punom smislu.
A šta to znači?
Pa, to znači da ne mora uvijek sve da ostane na onoj rečenici sa početka teksta, već da svaka prepreka u traženju zaposlenja može da postane novi izazaov.
Nije istina da u BiH nema posla. Ima, samo se on neće prilagoditi nama, već mi moramo njemu. A tu na scenu stupa novi krug obrazovanja.
Formalno – neformalno, bilo kakvo.
Obrazovanje odraslih predstavlja jednu od posljednjih šansi za mobilizaciju raspoloživih resursa u borbi protiv nezaposlenosti i siromaštva kroz povećanje znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih osoba, te stvaranje mogućnosti za napredovanje u karijeri, pogotovo za radnike sa niskim stepenom obrazovanja.
KAKO TO IZGLEDA?
U BiH postoji mnogo mjesta za prekvalifikaciju, neformalno obrazovanje, kurseve i slično, a mi smo upravo na nekim od tih ustanova pronašli ljude koji su nakon godina lutanja pronašli “sebe” i novi posao.
Jedan od njih je i Srđan Živković, kojem je poslije završene mašinske škole posao u struci bilo veoma teško naći.
S obzirom na mjesto u kojem živi, a to je Bijeljina, gdje ne postoji razvijena industrija niti neki vid proizvodnje, on se odlučio da napravi neke promjene u svom životu.
"Nakon izvjesnog vremena i rada na povremenim i manje plaćenim poslovim,a odlučio sam da stvar uzmem u svoje ruke i da se prekvalifikujem za zanimanje koje će mi omogućiti stabilniji prihod i planiranje moje budućnosti. Upisao sam se 2015. god. u Centar za obrazovanje odraslih u Bijeljini za zanimanje medicinski tehničar. Takođe sam se upisao i na kurs njemačkog jezika. Moja prekvalifikacija je trajala nešto duže od godinu dana. Praktičnu nastavu sam obavljao u bolnici "Sveti Vračevi" Bijeljina, gdje sam mnogo naučio iz oblasti medicine kada je riječ o zanimanju medicinski tehničar. Ova prekvalifikacija je u potpunosti promijenila moj život i omogućila mi je da imam budućnost", ispričao je za Buku Živković, koji trenutno radi u Domu Zdravlja u Bijeljini, gdje je primljen kao pripravnik i očekuje u skorije vrijeme da položi državni ispit.
On nije usamljen slučaj, koji je prekvalifikacijom došao do stabilnog posla. Jedna od takvih je i Aleksandra Vuković, koja je u posljednjih godinu dana pohađala kurseve iz oblasti programiranja, u nadi da će na taj način doći do zaposlenja.
Na kraju je i uspjela.
"Završila sa fakultet u Banjaluci prije tri godine i od tada sam bez posla. Naravno, radila sam mnogo stvari koje se ne tiču moje struke i koje su slabo plaćenje. Zbog svega toga odlučila sam da počnem da pohađam kurseve programiranja, jer me je to i ranije interesovalo. Sad, nakon završene obuke, zaposlila sam se u jednoj banjalučkoj firmi koja se bavi ovim poslovima", kazala je Vukovićeva za BUKU.
GDJE POČETI?
Svako ko se odluči da napravi korak ka prekvalifikaciji i novom poslu trebalo bi prvo da provjeri koja zanimanja su trenutno tražena.
U ovom trenutku to su medicinski tehničari, varioci, bravari, električari u inostranstvu, te mehaničari, vozači motornih vozila, tehničari drumskog saobraćaja, trgovci, programeri, medicinsko osoblje, ugostiteljski radnici, profesori matematike i fizike, građevinski inženjeri i ostali radnici u građevinarstvu.
Dikrektor Centra za obrazovanje odraslih Bijeljina mr Mladen Savić, za naš portal objašnjava da u teškoj situaciji, kakva vlada u BiH, radnici moraju da tragaju za izlaznim strategijama.
On navodi da je jako bitno da ljudi shvate važnost usklađivanja svojeg obrazovanja i vještina sa tržištem rada, jer u suprotnom, svaki dan ćemo imati sve veći broj nezaposlenih, a pri tome će nam nedostajati radne snage.
MAGISTRI PRELAZE U ZANATLIJE
"Kada je riječ o osobama koje se žele prekvalifikovati, dokvalifikovati ili steći određeno zanimanje, iskustva su različita. Starosne granice nema. Ukoliko govorimo o prekvalifikaciji za zanimanje medicinski tehničar, uglavnom se radi o osobama koji su mlađe životne dobi od 20 do 35 godina i to su oni koji su najproduktivniji. Za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju najčešće se odlučuju osobe koje ne mogu da pronađu posao u svojoj struci u BiH. Tako imamo više slučajeva da se magistri nauka prekvalifikuju za neki zanat ili za medicinsku struku kako bi pokušali pronaći posao u zemljama zapadne Evrope. Napominjemo da se određeni broj svršenih polaznika zapošljava i u BiH, ali to su zanimanja kao što su: vozač motornih vozila, tehničar drumskog saobraćaja, trgovac, ekonomski tehničar i tehničar elektroenergetike", navodi Savić.
Prema njegovim riječima, nadležne institucije za sada nisu još prepoznale potencijal obrazovanja odraslih, što je, kako kaže, postalo potreba.
"Treba što prije uskladiti obrazovanje sa tržištem. Obrazovne ustanove moraju da se povežu sa privrednicima, jer ovako dobijamo kadar koji nikome nije potreban. Ovo je bitno jer ćemo tako urediti cijeli sistem u kojem će privrednik imati radnu snagu u vrijeme školovanja tih osoba, a kasnije i kvalifikovanog radnika kojeg neće morati naknadno obučavati i izdvajati novac za to. Tako će i oni postajati konkurentniji, a smanjivaće se broj nezaposlenih", rekao je Savić.
Obrazovanje odraslih prije svega može da bude mehanizam i instrument za nova zapošljavanja, za osposobljavanje radnika (posebno onih sa nižim stepenom obrazovanja) za poslove i zanimanja koji su traženi na tržištu rada.
A ŠTA DRŽAVA RADI?
U navedenoj oblasti, u posljednjih nekoliko godina postoje pozitivni pomaci koji se, prije svega, ogledaju u spremnosti vlasti da sistemski regulišu oblast posebnim zakonima. Naime, tokom prošle, 2015. godine u Bosansko-podrinjskom, Zapadnohercegovačkom, Tuzlanskom kantonu i Kantonu Sarajevo doneseni su zakoni o obrazovanju odraslih. Pored Republike Srpske, Unsko-sanskog i Zeničko-dobojskog kantona, koji su navedene zakone donijeli u prethodnom periodu, očekuje se skoro sistemsko regulisanje oblasti obrazovanja odraslih u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.
Slaven Divčić iz Centara civilnih inicijativa, koji se već dugi niz godina radi na polju obrazovanja odraslih, navodi da, iako postoje pomaci, obrazovanje odraslih još uvijek nije u potpunosti regulisano zakonskim propisima na relevantnim nivoima u Bosni i Hercegovini.
“Potrebno je još pokrenuti proceduru donošenja u Brčko distriktu BiH, Posavskom kantonu, te Kantonu 10. Takođe, obrazovanje odraslih je godinama bilo periferna društvena tema i bh. vlasti moraju aktivnije promovisati koncept cjeloživotnog učenja u našoj zemlji. Posebni zakoni o obrazovanju odraslih su značajno unaprijedili sistem obrazavanja i potpuno uredili navedenu oblast u skladu sa najboljim praksama iz Evropske unije i regiona. Zakoni otvaraju mogućnost za konačno povezivanje sektora obrazovanja i tržišta rada i šansu za sistemsko povećanje znanja, vještina i kompetencija nezaposlenih osoba. Takođe, usvojeni zakoni o obrazovanju odraslih predstavljaju instrument za ostvarivanje ustavnog prava na besplatno osnovno obrazovanje za sve bh. građane", rekao je Divčić za BUKU.
I PRIVREDNICI TRAŽE PROMJENE
Predsjednik udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić smatra da obrazovanje u BiH nije u službi privrede i da ne obrazuje kadar koji treba državi. Zato on predlaže da se naprave konkretni koraci ne bi li se ta situacija popravila.
“Kaže se da bez obrazovanja nema države, a mi je na ovaj način uništavamo. Evo, ja nemam pet obućara u firmi od 400 radnika koja se bavi proizvodnjom obuće. Sve su to konobari, frizeri i slično. Ako mi u jednom malom gradu koliki je Teslić izbacujemo dva razreda frizera svake godine, a ne one koji su potrebni tržištu rada, to nema smisla. Nama najviše nedostaje tog zanatskog staleža i nemamo kvalitetnu radnu snagu. Svaki dan je sve više visoko obrazovanih koji su na biru za zapošljavanje. I zato tu se nešto radikalno mora mijenjati. Ja sam trenutno prinuđen da u procesu proizvodnje vršim prekvalifikaciju radnika, i to mene košta. Zato je važno da se država uključi. Trebalo bi organizovati prekvalifikaciju u preduzećima u kojima postoji potreba za radnicima. Mi privrednici smo spremni da to radimo, da plaćamo ljude u toku te prekvalifikacije, ali valjda bi trebala i država da se malo potrudi, pa da nas barem oslobodi poreza na radnika kojeg obučavamo”, predlaže Škrebić.
SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI
Inače, rast zaposlenosti može se očekivati jedino dugoročnim planiranjem razvojnih politika i povezivanjem obrazovanja sa stanjem na tržištu rada, ne samo kako bi se ukazalo da javne politike mogu efikasno pobjeđivati u borbi protiv nezaposlenosti, već i da se ukaže na značaj multidimenzionalnosti problema nezaposlenosti čije razumijevanje je presudno u politikama koje imaju za cilj povećanje broja zaposlenih, odnosno smanjenje broja nezaposlenih osoba.
I Meliha Gačanin, izvršna direktorica Agencije za lokalne razvojne inicijative (ALDI), navodi da je od suštinske važnosti redefinisanje postojeće i utvrđivanje potpuno nove obrazovne politike u oblasti stručnog obrazovanja, obuke i obrazovanja odraslih.
"To će omogućiti podizanje nivoa stručnog obrazovanja i obuke odraslih na nivo zemalja članica Evropske unije u skladu sa Strateškim okvirom za evropsku saradnju u obrazovanju i treningu i uspostavljanje sistema cjeloživotnog učenja. Posljedično, očekuje se veći stepen integracije, stručne obuke, treninga i obrazovanja odraslih u sistem formalnog osnovnog, srednjeg, visokog obrazovanja, na način dostupan svima, a posebno nezaposlenima, radnicima i socijalno ranjivim kategorijama stanovništva", smatra Gačanin.
Ona objašnjava da će donošenje kvalitetnih propisa koji će uvažavati potrebe osiguranja kvalitetnog programa stručne obuke značajno doprinijeti pozitivnim promjenama na tržištu rada, a posebno dinamizaciji tržišta rada, te jačanju kredibiliteta involviranih zainteresovanih strana.
"Prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručna osposobljavanja odraslih osoba, koje je ALDI realizovao u proteklih nekoliko godina za potrebe izvozno orijentisanih kompanija su dokaz potrebe i nužnosti obrazovanja odraslih u cilju bržeg i lakšeg zapošljavanja, ali i spremnosti samih učenika da se uključe u proces obrazovanja. Kroz niz projekata stručnog osposobljavanja i obuke u kojima je ALDI učestvovao u proteklih 5 godina blizu 1.000 nezaposlenih sa područja BPK Goražde je prošlo obuku, od kojih je nakon obuke zaposlenje u proizvodnom sektoru dobilo 800 osoba", navodi Gačanin, objašnjavajući potrebu za obrazovanjem odraslih u BiH.
OVO SU REFORME KOJE JE POTREBNO U BUDUĆNOSTI PROVESTI DA BI DOBILI SISTEM OBRAZOVANJA ODRASLIH KOJI BI SMANJIO NEZAPOSLENOST U ZEMLJI BEZ POSLA.
• uspostaviti učinkovit i fleksibilan sistem obrazovanja odraslih, koji adekvatno i efikasno odgovara na zahtjeve i potrebe tržišta rada, društvene zajednice i pojedinaca
• uspostaviti sistem cjeloživotnog učenja
• uspostaviti bolju povezanost obrazovanja i privrede, kao i podsticati veću osviještenost među poslodavcima
• uključiti sve relevantne partnere u dijalog o politikama obrazovanja odraslih
• upostaviti potpuno funkcionalne sisteme vrjednovanja neformalnog i informalnog obrazovanja i promovisati njihova korišćenja
• razviti kvalifikacijski okvir i uporedivost stečenih znanja, vještina i sposobnosti sa evropskim kvalifikacijkim okvirom
• osigurati doslijednost, praćenje i unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja odraslih
• promovisati veću osviještenost među odraslima da je učenje cjeloživotno zalaganje koje treba
da provode u redovnim vremenskim razmacima tokom života
• osigurati profesionalnost i odgovornost organizatora obrazovanja odraslih
• osigurati profesionalnost i etičnost andragoškog kadra,
• osigurati održiv i transparentan sistem finansiranja obrazovanja odraslih
• obezbijediti ponude i posticanje pojedinačnih angažmana u obrazovanju odraslih
• jačati mogućnosti učenja za starije osobe u sklopu aktivnog starenja
• zadovoljiti potrebE učenja osoba sa poteškoćama i preprekama
• promovisati sticanje transverzalnih ključnih kompetencija
• jačati uloge kulturnih organizacija, civilnog društva, sportskih organizacija i drugih tijela kao kreativnih i inovativnih vrijednosti za neformalno i informalno obrazovanje odraslih
• obezbijediti bolje korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT-a) u sklopu obrazovanja odraslih
