<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

U džep strpaju 142 dječija dodatka

Parlamentarci u BiH zarađuju više od 5.000 KM mesečno, što je šest puta veće od prosečne plate u zemlji.

24. septembar 2016, 12:00

Poređenja radi, parlamentarci u EU imaju samo dva puta veću platu od prosečne plate u zemlji. Plata poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji su najbolje plaćeni u Evropi, a najmanje rade, 40 puta je veća od mesečne pomoći za socijalno ugrožene, a čak 142 puta veća od dodatka za drugo dete u Srpskoj.
Da su socijalne razlike kod nas izražene u odnosu na region pokazuje podatak da predsednik RS sa platom od 5.000 KM zarađuje šest puta veću platu od prosečne plate u Srpskoj, dok predsednik Srbije ima tek dva i po puta veću platu od prosečne plate svojih sugrađana.

Direktori javnih preduzeća u Srpskoj sa platama od 3.000 do 5.000 KM zarade od šest do deset puta više nego radnici u privredi.

Ovi primeri pokazuju koliko je društvo u BiH podeljeno i nepravedno. S jedne strane su funkcioneri sa enormnim zaradama, a s druge - većina stanovništva koje preživljava. Pitanje je kako da onda funkcioneri u BiH, koji bi trebalo da zastupaju interese građana, mogu da shvate narod i njihove svakodnevne muke?!

Jovan Radovanović, predsednik Udruženja višečlanih porodica “Četiri plus” iz Banjaluke, kaže da političari odavno nemaju sluha za potrebe građana niti ih dodiruju njihovi problemi.

"Nisu im dovoljne plate koje imaju, pa se guraju da uđu u što više odbora, komisija… samo da imaju što više, a njihov rad ne vredi ni jednog dečjeg dodatka", kaže Radovanović.

Političarima je lični interes iznad opšteg interesa.

"Ne zanima njih što sve teže živimo, što se rađa sve manje dece i što nas polako nestaje; bitno je da su napunili svoje džepove i zbrinuli svoju decu", ističe Radovanović.

Sociolog Nemanja Đukić kaže da su političari u BiH skloni iskorištavanju.

"Ljudi koji se bave politikom kod nas samo grabe sebi, egoistični su i kad imaju moć hoće još, a ne zanimaju ih drugi", ocenjuje Đukić.

On ističe da krivicu snose i građani koji tolerišu takav tip političara.

"U Grčkoj kada poskupi hleb deset centi pola Atine se digne na noge. Kod nas ne znam šta da se desi niko nema volje da se buni", ističe Đukić.

Razlog bezvoljnosti građana je tehnika vladanja u BiH zasnovana na strahu i opasnosti od drugih naroda i sukoba.

Đukić kaže da je BiH specifična jer se svaka vlast doživljava kao zaštitnik slobode i države i napad na vlast se tretira kao izdaja.

"U takvoj situaciju građanin za svoje loše ekonomsko stanje okrivljuje sebe, a ne vlast, u smislu da je trebao otići u inostranstvo, da je trebao više da radi i slično. Posledica svega je da imamo sve više ljudi koji imaju psihosmatske probleme", naglašava Đukić.