Kako saznaje Žurnal, Salihović je tužen da je prekršio važeće zakone u najmanje šest predmeta, a većina ih se odnosi na slučajeve organizovanog kriminala na području Republike Srpske.
Prvi predmet koji se stavlja na teret Goranu Salihoviću je “Pavlović banka”. Glavni tužilac je, naime, zabranio postupajućem tužiocu da sasluša predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je jedan od glavnih aktera u ovom spisu. Utvrđeno je da je Salihović zabranio da se Dodiku pošalje poziv za saslušanje, iako je prema provedenoj istrazi utvrđeno da je Dodikova vila na Dedinju kupljena sumnjivim kreditom u Pavlović banci, zbog čega se sumnja da je u pitanju pranje novca.
Podsjećamo, Žurnal je prije dva mjeseca objavio da je glavni državni tužilac preko posrednika Mate Đakovića, inače novinara RTRS-a, izvijestio predsjednika Republike Srpske da od tog predmeta neće biti ništa.
I u slučaju Bobar Banka Salihović je slično postupao. Tokom istrage disciplinskog tužioca utvrđeno je da postupajući tužilac u ovom predmetu uopšte nije vodio istragu, već da je samo potpisivao dokumente koje su ranije u Salihovićevom kabinetu pripremali njegovi saradnici (koji nisu tužioci) Hasan Pleh i Emil Pinkas. Ovaj spis i danas se nalazi u kabinetu glavnog državnog tužioca, a optužnica u slučaju Bobar banka nije podignuta iako je istraga okončana.
Upravo je Žurnal prije mjesec i po objavio da je Salihovićev pratilac Mirsad Memić, posredstvom presuđenog kriminalca iz Lukavca Almira Bilalića zvanog Bili stupio u kontakt sa Darkom Jeremićem, osumnjičenim u predmetu Bobar banka koji je na dan akcije pobjegao iz BiH. Jeremić se, nakon ovih kontakata, vratio u BiH, a po naredbi glavnog tužioca Gorana Salihovića pritvor za osobu koja je bila u bjekstvu nikad nije zatražen.
Treći predmet u kojem je Salihović odigrao bitnu ulogu u zataškavanju je “stan Nikole Špirića”.
Naime, bivši državni ministar finansija i jedan od čelnih ljudi SNSD-a bio je prijavljen za pranje novca, odnosno zbog sumnjive kupovine stana u Beču. Iako nikad nije izdao naredbu Finansijsko obavještajnom odjeljenju SIPA-e da utvrdi porijeklo sumnjivog novca (800 hiljada maraka), Salihović je, nakon niza sastanaka sa prijavljenim Špirićem, donio odluku o neprovođenju istrage.
Predmet nazvan kao “kilogram zlata” još je jedan u nizu predmeta koje je Salihović zataškao.
Naime, nakon sastanaka sa Matom Đakovićem (o čemu je Žurnal pisao), Salihović je donio naredbu o neprovođenju istrage u ovom predmetu gdje je glavni akter bio Milorad Dodik.
Podsjećamo, bivši ambasador BiH u Rusiji Gordan Milinić izjavio je da je bio prisutan kada je Dodiku jedan ruski biznismen uručio lijepo upakovan kilogram zlata. Nakon ove izjave, Tužilaštvo BiH formiralo je spis, ali je istraga obustavljena prije nego su saslušani svi svjedoci ovog događaja.
Naredbi o obustavi istrage prethodio je telefonski razgovor Mate Đakovića i Milorada Dodika u kojem ga Đaković obavještava da je glavni tužilac rekao da će predmet biti okončan. I bio je.
Nakon što su sve ove stvari isplivale u javnost, a ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić počeo javno da proziva Gorana Salihovića za zataškavanje Dodikovog kriminala, glavni državni tužilac donosi naredbu o provođenju istrage protiv Mektića, pokušavajući da na taj način izvršiti pritisak na ministra bezbjednosti. Predmet je formiran na osnovu prijave Dževada Galijaševića, ali je odlukom glavnog tužioca kasnije storniran.
Kada je shvatio da su radom Obavještajne službe BiH, koja je postupala po naredbi Suda BiH, dokumentovani njegovi sumnjivi kontakti sa ljudima Milorada Dodika, Goran Salihović započeo je sa pripremom hapšenja direktora OSA-e Osmana Mehmedagića i predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso.
Tako je, naime, u jednom od razgovora sa svojim šefom kabineta Hasanom Plehom, Salihović ustvrdio kako se moraju obračunati sa Mehmedagićem i Kreso, te da im mogu “namjestiti trgovinu uticajem, a dokaze će prikupljati naknadno”.
Navode o montiranju i zataškavanju istraga u kabinetu glavnog tužioca, potvrdio je i Božo Mihajlović šef Odjeljenja za privredni i organizovani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH. On je u svom iskazu, datom disciplinskom tužiocu, detaljno obrazložio načine na koje je Salihović opstruisao istrage u predmetima organizovanog kriminala.
Sve navedne izjave, kao i snimci Salihovićevih razgovora dostavljeni su VSTS-u, a o prijedlogu za suspenziju i razrješenje će u utorak 27. septembra odlučivati prvostepena disciplinska komisija koju je formirao predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija.
