<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Dodik trči poslednji krug

Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, prešao je put od izdajnika svoga naroda do možda poslednjeg velikosrpskog vođe. Svu tu transformaciju doživeo je za dvadesetak godina, a ostaje pitanje da li je do ovakvih zaokreta u njegovoj karijeri došlo zbog promene uverenja ili zbog procene da je nacionalizam u BiH jedina dobitna kombinacija za osvajanje vlasti.

28. septembar 2016, 12:00

Dodiku se ne može osporiti da je omiljen među Srbima sa obe strane Drine, ali takođe je činjenica da je poslednjih meseci učestvovao u dizanju tenzije. A šta tek reći na ovo - Dodik je svoju političku karijeru počeo kao antiratni misionar i anacionalni lider i od svog naroda davno je dobio titulu izdajnika i stranog plaćenika.
To mu nije donosilo glasove u podeljenoj BiH pa je prve znake preokreta najavio 2005, kada počinje s retorikom osvešćenog Srbina, koja mu donosi izbornu pobedu. 

Od tada do danas je ne menja. Njegovi protivnici tvrde da mu je to poslednji krug koji trči na stazama prosrpstva jer su se ove ideologije odrekli čak i njeni portparoli poput Tomislava Nikolića, Aleksandra Vučića, pa i samog Vojislava Šešelja. 

Za razliku od njih, Slobodan Milošević joj je ostao dosledan pa je na zastavi srpskog nacionalizma i pao s vlasti. Vojislav Šešelj tek u naznakama danas podseća na svoje rane radove - jednostavno je, ova opcija u Srbiji više ne pije vodu.

Dokle će piti u BiH i Republici srpskoj, ostaje da se vidi, ali ono što je u ovom trenutku izvesno to je da Dodik važi za poslednji bastion i utočište snažne srpske ideologije.

Za Aleksandra Popova iz Centra za regionalizam to nije dobra vest.

"Preći put od socijaldemokrate i antiratnog lidera do tvrdog nacionaliste, pa čak i predstavnika velikosrpske ideologije, velika je promena. Ona može nastati samo kao pragmatičan potez kojim se želi osvojiti vlast. Ko jednom uzjaše nacionalnog konja, taj teško silazi s njega, posebno dok je dobitna kombinacija za opstanak na vlasti. Dokle će to tako biti, neizvesno je jer nema dobrih scenarija za takve lidere" kaže Popov za „Blic“.

Za Nebojšu Krstića, marketinškog stručnjaka, ponašanje Dodika slabi Republika Srpska.

"Republika Srpska posle Dodikovog referenduma je slabija. Da bi Republika Srpska bila jaka, ona u BiH mora da ima istu stabilizirajuću i mirotvornu ulogu kao što je ima Srbija u regionu. Dodik je od postdejtonskog socijaldemokrate degradirao u populistu i time je oslabio Srpsku, ali je ojačao svoju poziciju na vlasti. Ne bih se složio da je zagovornik velikosrpstva, pre bih rekao da je oportunista koji se svakim svojim potezom trudi da stavi znak jednakosti između sebe i Republike Srpske. Njegovo insistiranje na referendumu i pored negativnog mišljenja zvaničnog Beograda ide u prilog tvrdnji da je oportunista i populista koji u suštini ne vodi računa o interesima Republike Srpske, Srbije i Srba u celini", kaže Krstić.

Politički analitičar Dragomir Anđelković ima razumevanja za Dodikovu politiku.

"Dodik ne zastupa velikosrpsku, već real-srpsku ideologiju. On može da ide u vode nacionalizma jer nije opterećen ratnom prošlošću. On ima i hrabrost da se odupre pritisku Zapada i da nacionalne interese svog naroda zaštiti. Dodik ne postupa nepromišljeno jer je jasno da ima podršku Rusije, Izraela, ali i Kine, i to i njega i Republiku Srpsku čini zaštićenima."