<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Najmlađi patološki kockar u BiH ima samo 16 godina

Broj ovisnika raste

Kocka je jedan vid zabave koji diže nivo adrenalina, stvara specifično uzbuđenje u ljudima, ali kockanje radi zabave i igre nije isto što i ono koje prerasta u ovisnost.

29. septembar 2016, 12:00

Tada ono predstavlja veliki problem kako za ovisnika tako i za ljude u njegovoj okolini.


Patološko kockanje karakterizira uporno nastavljanje s kockom, bez obzira na gubitak, siromaštvo i ozbiljne socijalne i zakonske probleme, kao i poremećen porodični i lični život, piše Dnevni avaz.

Izjava federalnog premijera Fadila Novalića da su igre na sreću šteta za društvo te da smo vodeći u Evropi po broju kladionica izazvala je brojne polemike i osude, pogotovo od priređivača igara na sreću. S druge strane, Fatima Hukić, predsjednica nevladine organizacije „Djeca - stubovi svijeta“, ističe da je kockanje svjetski problem, a ne samo problem naše države.

''Dok u Hrvatskoj postoje centri za odvikavanje od kocke, mi čekamo potonuće naše djece da bismo o njima počeli misliti. Konstatacija svjetskih institucija je da je kockanje mnogo teže od drugih poroka. U kockarnicama završava novac koji roditelji daju djetetu za sendvič'' – govori Hukić.

Marko Romić, psiholog u Centru za mentalno zdravlje u Mostaru i vođa jedinog Kluba liječenih ovisnika o kocki u BiH, ističe da je u posljednje vrijeme među patološkim kockarima sve više žena.

''Mi u svom klubu trenutno imamo 18 patoloških kockara. Oni nikada ne dođu samovoljno, dovode ih članovi porodice. Na početku izgledaju zbunjeno, izgubljeno i negiraju da imaju problem. Onda, kada priznaju problem, negiraju da je on prerastao u ovisnost. Kako vrijeme odmiče, počnu dolaziti sami, bez prisile'' – govori Romić.

Patoloških kockara, ističe, u BiH ima veoma mnogo. Dok ih, kako kaže, u Mostaru ima oko 1.000, u Sarajevu ih je čak trostruko više. 

''Kod nas se liječi i dvoje patoloških kockara iz Sarajeva, a ima ih i iz Posušja, Tomislavgrada, Neuma...'' – govori Romić.

U najvećem broju slučajeva, navodi on, pacijent dođe jednom ili dva puta na tretman i odustane, više se ne pojavi. 

''Nedavno smo imali slučaj da je pacijent došao kod nas nekoliko puta, ali se opet vratio kockanju i nakon toga su nastale nove strahote u njegovom životu i porodici. Patološko kockanje strašan je problem, jer propada pojedinac, ali i njegova porodica i šira zajednica. Osim toga, znam već nekoliko slučajeva samoubistva zbog kocke'' – priča Romić.

Najmlađi patološki kockar koji se liječi u Mostaru, kako navodi naš sagovornik, ima samo 16 godina.

''Najstariji naši pacijenti su bračni par koji se rastao nakon 40 godina braka, upravo zbog kocke. Oni sada imaju po 66 godina i dolaze zajedno da se liječe, iako više nisu zajedno. Dakle, dešavaju se raspadi porodica, ubistva, samoubistva... Kladionice su u školskim dvorištima, što je zabrinjavajuće'' - upozorava Romić.

Za problem ovisnosti o kocki Romić krivi utjecaj društva, manjak strukturiranih, organiziranih, osmišljenih aktivnosti u školi i van te nedjelovanje porodice kao zaštitnog faktora.

''Na početku je to samo znatiželja i naivno vjerovanje da oni sebe mogu kontrolirati i da u toj igri mogu nešto zaraditi. Međutim, tako se mnogi unište ''– smatra Romić.