"Ponedjeljak je nešto čega se svi groze. Srijeda je `samo da se pregura`. Petak ujutru je olakšanje jer samo što nije došao vikend. Ideja da radnici moraju da preguraju 70 odsto nedjelje da bi uživali samo 30 odsto je kolektivno ludilo", piše preduzetnik Stefan Arstol, vlasnik firme "Tover Pedl Bords" (Tower Paddle Boards), koji je prije nešto manje od godinu dana uveo petočasovno radno vrijeme, tako da su radnici mogli da idu kući još prije ručka.
"Moja kompanija je odlučila da drugačije radi stvari. Mi smo u biznisu prodaje 'stojećih' dasaka za veslanje (paddle-board), pa kraće radno vrijeme i slobodna popodneva za zaposlene su savršen spoj sa našim biznisom.
Odlučili smo da uvedemo petočasovno radno vrijeme, od 8 ujutru do 1 popodne. Pošto ručak i tako traje sat vremena, ustvari smo skratili radno vrijeme za dva sata. Naši zaposleni nisu plaćeni manje, i ja i dalje od njih očekujem duplo veću produktivnost od prosječnog radnika", piše Arstol za "Biznis insajder".
Rezultati su, kaže, bili zapanjujući.
Prošle godine bili su imenovani za najbrže rastuću privatnu kompaniju u San Dijegu. Tim od devet zaposlenih će ove godine generisati devet miliona dolara prihoda.
"Kad kažem ljudima da moji zaposleni rade svega pet sati dnevno, odgovor je uvijek: 'To je baš lijepo, ali meni se ne isplati'. Toliko su zalijepljeni za radno vrijeme od 9 do 5 da nisu u stanju da zamisle bilo šta drugo", piše ovaj vizionar.
Ali, kako tvrdi, možete smanjiti radno vrijeme za 30 odsto a da nivo produktivnosti bude isti. Evo zašto:
1. Ljudi nisu mašine
Samo zato što sede za stolom osam sati dnevno, ne znači da su ljudi produktivni. Petočasovno radno vrijeme omogućava da njihova energija bude na optimalnom nivou i da budu efikasni.
2. Sreća je odlična za produktivnost
Studije su pokazale da su radnici produktivniji kad su srećni. Imati vremena da jurite za sopstvenim strastima, njegujete veze sa bližnjima i budete aktivni, znači da imate mnogo više emotivne i fizičke energije.
3. Manji broj sati proizvodi fokus
Imati manje vremena da završite određeni zadatak znači da ste mnogo više fokusirani. Znači i da bolje prioritizujete.
Kako da implementirate 5-časovnu radnu nedjelju
"Nažalost, ako vaš posao i radno mjesto izgledaju isto kao što bi izgledali pre 100 godina, onda najbolje da ne pokušavate ovo", piše Arstol. Ako ne radite poslove koji zahtjevaju 24-časovna dežurstva (policija, medincinske sestre i lekari, vatrogasci...) ili ne zahtjevaju da radite odjednom s velikim brojem ljudi (filmska produkcija), sva je prilika da će, tvrdi Arstol, ovo raditi i za vašu firmu.
1. Primijenite pravilo 80-20
Osamdeset odsto rezultata dolazi iz 20 odsto napora, samo je potrebno da locirate koji su to potezi i da eliminišete sve ostalo.
2. Primijenite princip produkcije
LJudi misle da je 5-časovna nedjelje nemoguća jer razmišljaju u terminima vremena, ne u terminima produkcije. Većina radnika čije je glavno oruđe znanje plaćeno je fiksnom platom, a ne na sat.
"Promijenio sam takvo razmišljanje u mojoj firmi tako što sam odredio da 5 odsto profita ide radnicima koji su se najbolje pokazali u smislu produktivnosti", savjetuje ovaj biznismen.
4. Koristite sve prednosti tehnologije
Sa novom radnom nedjeljom u kompaniji su bolje vidjeli sve slabosti svoje organizacije. Najvažniji izazov je bio da automatizuju što više funkcija koristeći softver. Napravili su video-tutorijale što je štedilo vijreme korisničkom servisu, a automatizovali su i poslove u skladištu.
5. Nemojte se ograničavati na 25 sati nedjeljno
Iako znaju da uvek mogu da išetaju iz firme u 1 popodne, najbolji radnici i dalje povremeno ostanu po 12 sati na poslu, priznaje Arstol. "Kao i sa poslom od 9 do 5, nekada će biti potrebno da odradite izuzetno dug dan. Ali kada odete u 1 da sačekate djecu iz škole ili da odete na surfovanje, rad nije odvojen od života - to je sve življenje", kaže on.
"Petočasovna radna nedjelja je jedna od mojih najtežih odluka u životu. Ali danas su radnici zadovoljni, produktivniji i više investirani u biznis".
