Nasmiješeni i lijepo dotjerani – kandidati bosanskohercegovačkih stranaka pred lokalne izbore ove države koji će biti održani u nedjelju, krase hiljade plakata, billboarda, vizit-karti, letaka i plaćenih oglasa u medijima.
Građani, kojima je u posljednje vrijeme dosta politike, često imaju samo jedan komentar za te plakate – koliko to košta?
Koliko je sav taj "glamur" mogao isplatiti penzija, koliko u penziju poslati onih radnika kojima ona izmiče jer su njihove firme propale, a nisu im uplatile osiguranje? Ako ništa, koliko su ti političari mogli kupiti sveski djeci koja su ovog mjeseca krenula u škole, a njihove porodice jedva sklapaju kraj sa krajem?
Kontaktirali smo desetak većih bh. stranaka sa jednostavnim upitom: „Koliko je vaša stranka planirala potrošiti novca tokom ove predizborne kampanje i šta je glavna stavka izdvajanja“.
Međutim, na upit, koji smo poslali elektronskom poštom, odgovorila je samo jedna stranka – Hrvatska demokratska zajednica 1990.
„Stranka je planirala izdvojiti 90.000 KM (45.000 eura) za ovu kampanju. Većina aktivnosti na koje smo planirali potrošiti ta sredstva su promotivni materijali, plakati i billboardi“, kažu iz HDZ-a 1990.
Druge stranke ili „nisu još sigurne koliko će iznositi troškovi“ ili će „sve troškove objaviti u finansijskom izvještaju“, tako su odgovorili na naknadne telefonske pozive.
Međutim, ovaj izvještaj je svaka stranka dužna prijaviti Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) do marta naredne godine, a prije izbora nije dužna prijaviti predviđeni budžet za kampanju.
Hiljade penzija i sveski
Predizborna kampanja je počela 1. septembra i limit za finansiranje je 28.158.645 KM, odnosno približno 14,15 miliona eura.
Inače, na izborima učestvuje 451 politički subjekt od čega: 102 političke stranke, 103 koalicije, 171 nezavisni kandidat, 17 listi nezavisnih kandidata, 52 nezavisna kandidata u ime 52 grupe građana i šest nezavisnih kandidata u ime šest udruženja građana.
Ako uzmemo u obzir spomenuti limit, kao i to da je prosječna penzija u Bosni i Hercegovini približno 340 KM, odnosno nekih 170 eura, onda se može izvući zaključak da je na jednogodišnjem nivou više od 6.800 penzionera moglo imati redovna primanja. Pošto su penzioneri najredovnije platiše obaveza prema državi, taj novac bi se veoma brzo vratio…
Druga računica: za 28 miliona KM moglo bi se, po maloprodajnim cijenama, kupiti 28 miliona školskih sveski. Ako bi se svakom djetetu dale po tri sveske za 10 predmeta u jednoj školskoj godini, potrebe za sveskama bi ispunilo 933.333 školske djece.
Još jedan primjer: nedavno su vlasti izdvojile sredstava za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za radnike dvije firme koji su stekli uvjete za odlazak u penziju. Prema spisku koji je ovjerio Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, uplaćena su sredstva za 14 radnika Tvornice konfekcije Borac d.d. Banovići u iznosu od 150.289,86 KM i šest radnika Tvornice konfekcije Borac d.d. Zenica - u stečaju u iznosu od 34.402,31 KM.
U ovom primjeru, uplaćeno je skoro 185.000 KM (približno 93.000 eura) za 20 radnika. Da se uplati i100 puta više, oko 9,3 miliona eura, penziju bi moglo ostvariti 2.000 osoba kojima kompanije koje su propale nisu uplatile penziono osiguranje i opet bi za limit ostalo skoro više od 18 miliona KM.
Prošli izbori
Podsjetimo se i nekih cifri sa prošlih izbora.
„Prema našoj analizi, deset najvećih političkih stranaka u predizbornoj kampanji, od 12. septembra. do 12. oktobra 2014. je samo na plaćene oglase u medijima utrošilo skoro 3,6 miliona maraka (1,8 miliona eura)“, navode iz Transparency Internationala BiH (TI BiH)
Navedene stranke su u finansijskim izvještajima pod stavkom „troškovi štampanja predizbornih oglasa, proglasa, saopćenja i slično u javnim glasilima“ ukupno prijavile 2,7 miliona maraka (1,35 miliona eura) što je za 887.000 KM (443.500 eura) manje u odnosu na procijenjeni iznos po analizi TI BiH za oglašavanje u medijima.
Također, 10 posmatranih stranaka je kao troškove organizacije predizbornih skupova prijavilo ukupno 791.111 KM (396.000 eura). Podaci TI pokazuju kako je tih 10 stranaka organiziralo 327 skupova.
„Prema ovoj evidenciji, stranke su u prosjeku trošile oko 2.419 KM (1.210 eura) po skupu što je isuviše mali iznos. Kada se uporedi da se na skupovima služilo jelo i piće, organizovao prevoz ljudi iz drugih gradova, te da su veoma često na njima okupljene zabavljali estradni umjetnici“, navode iz TI BiH.
Kako je u Hrvatskoj?
Samo u 2014. godini, prema podacima koje su državne institucije dostavile Transparency Internationalu BiH, za stranke je sa različitih nivoa vlasti izdvojeno skoro 24 miliona KM (12 miliona eura). Prosječna penzija u državi 2013. godine iznosila je 336 KM (skoro 170 eura). To znači da je ovaj iznos jednak 71.428 mjesečnih penzija, pa je skoro 6.000 penzionera za isti novac godinu dana moglo dobivati penziju, ističu iz TI-a.
U ukupnom finansiranju učestvovalo je 59 stranaka, najvećih 14 stranaka podijelilo je 17 miliona, a 45 stranaka ostatak (odnos 71:29 posto).
Političke stranke se većinom finansiraju iz budžeta, odnosno novcem poreskih obveznika.
A kakva je situacija u regiji?
Na posljednjim vanrednim izborima u Hrvatskoj ove godine godine tokom kampanje je najviše potrošila Narodna Koalicija (SDP, HNS, HSS, HSU) – 6,4 miliona kuna, odnosno 840.600 eura. Potom slijedi HDZ sa potrošenih 394.000 eura, a ova stranka je dobila najviše donacija, 341.000 eura
Na redu je Crna Gora.
Izvor: Al Jazeera
