Prema posljednjim izračunima, na jednog penzionera u Republici Srskoj ide 0,95 zaposlenih, što znači da je broj penzionera veći od broja zaposlenih, što je inače jedinstven primjer u Evrpi. To je definitivan pokazatelj da je ekonomija u RS na izdisaju. Kada je riječ o FBiH, na jednog penzionera dolazi 1,13 zaposlena radnika, što je također loš omjer no znatno je povoljniji nego u RS-u.
O stanju PIO RS juče se raspravljalo u Narodnoj skupštini RS u sklopu tačke o konsolidovanom izvršenju budžeta u prvih šest mjeseci.
Dragan Čavić, poslanik NDP-a, rekao je da je stanje u PIO alarmantno i da je u prvih šest mjeseci naplaćeno šest odsto doprinosa manje u odnosu na protekli period. On je istakao da je kroz doprinose naplaćeno 366 miliona maraka, a da su rashodi za penzije iznosili 493 miliona, te da je ostatak pokriven zaduženjima. Čavić tvrdi da je realno očekivati da do kraja godine ukupni deficit u budžetu za penzije bude 400 miliona maraka.
U Ministarstvu finansija RS, pak, ističu da ovi podaci ne predstavljaju kompletnu sliku jer se u drugoj polovini godine uvijek budžeti bolje pune, te očekuju i da će se minus od šest odsto ispeglati kroz dodatne prihode.
Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, je rekao da je budžet RS doživio šok u januaru nakon što se započelo s isplatom penzija iz budžeta, ali da je to bilo planirano, i da je taj šok u prva tri mjeseca godine potpuno amortizovan. Naime, kako je on pojasnio, budžet RS je prvo morao da vrati 40 miliona maraka kratkoročnog zaduženja PIO-a kod komercijalnih banaka na mjesečnom nivou.
"Više ne postoji niti jedna jedina marka kratkoročnih obaveza ni prema kojoj poslovnoj banci. Javni dug PIO je sada dio ukupnog javnog duga RS, samo se sad on više ne iskazuje kroz Fond PIO nego kroz budžet RS", rekao je on.
No, iz opozicije poručuju da se takvim načinom knjiženja duga problem ne može riješiti nego samo prikriti, jer dug ostaje bez obzira ko će ga, kako i kada sanirati.
Milanko Mihajlica, poslanik SRS-a, je istakao da će se katastrofalno stanje u Fondu PIO preliti na leđa penzionera i boraca, i to pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda.
Tegeltija je, pak, istakao da su sve obaveze RS navedene u pismu namjere sa MMF-om, da je taj dokument transparentan i dostupan javnosti i da u njemu nije navedeno ništa što već nije bilo planirano u sklopu Ekonomske politike RS, koju je usvojila NS RS.
