<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ako mislite da je zdravo ići na trčanje kad ste bijesni, razmislite još jednom

Rezultati su potvrdili da naporni trening i emocionalna uznemirenost nikako ne idu zajedno jer čak i odvojeno su rizik za srčane smetnje, a u kombinaciji su opasnost od infarkta

21. oktobar 2016, 12:00

 Ako mislite da je najbolje da se "istrčite" kad ste besni, tj. oslobodite viška stresa trčanjem, razmislite još jednom jer to može da bude veoma opasno po vaše srce, tvrdi nova studija sa Instituta za istraživanje javnog zdravlja Univerziteta Mc Master iz Kanade.

Novo istraživanje pokazalo je da bi trčanje moglo da bude okidač za srčani udar u trenutku kada je srce pod visokim naponom za one koji imaju predispoziciju za infarkt.

Rezultati su potvrdili da naporni trening i emocionalna uznemirenost nikako ne idu zajedno jer čak i odvojeno su rizik za srčane smetnje, a u kombinaciji su opasnost od infarkta. Studija, međutim, ne tvrdi da je trčanje ili neka druga aktivnost od koje se znojimo uvek loša kad smo besni, već da određene vrste napora i neke emocije nije dobro mešati u određenim situacijama. Kojim?

Kardiolozi već duže znaju da veliki broj različitih okolnosti može da pokrene srčani udar kod ljudi sa srčanim oboljenjima. Ono što uvećava rizik od dobijanja srčanog udara jeste buđenje, gledanje utakmica, zemljotres, visoko zagađenje, stresan posao, odmori i u retkim slučajevima, seks. Ekstremni fizički napor i ekstremni emocionalni bol takođe su često povezani sa iznenadnim srčanim udarom. Međutim, mnoge studije koje ispituju šta su okidači srčanog udara uglavnom su manje i geografski ograničene, sa fokusom na mali broj ljudi unutar jedne zemlje. Nova studija objavljena prošle nedelje u Circulation magazinu, internacionalnog je tipa i oslanjala se na podatke oko 12.500 muškaraca i žena iz 52 zemlje, koji su nedavno doživeli prvi srčani udar. Ova studija je trebalo da se fokusira posebno na njihova emocionalna i fizička stanja pre nego što su se razboleli. Istraživači su svakodnevno obilazili pacijente i postavljali im pitanja iz upitnika, koja su uključivala i to da li su bili pod teškim fizičkim naporom, da li su bili ljuti ili uznemireni. Pacijenti su zamoljeni da odgovore sa da ili ne na pitanje kako su se osećali sat pre nego što su simptomi počeli, kao i tokom istog perioda dan ranije. Istraživači su takođe obavili standardni medicinski pregled, ali i pročešljali zdravstvenu istoriju svake osobe. Težak fizički napor i bes ili emocionalna uznemirenost su usko povezani s uvećanim rizikom od srčanog napada. Oko 13 odsto ljudi kaže da su bili veoma aktivni neposredo pre nastanka problema sa srcem, dok 14 odsto kaže da su bili ljuti ili uznemireni. Bilo je dosta preklapanja: mnogi su rekli da su bili aktivni i emocionalno rastrojeni pre nego što su imali srčani udar.

Kada je upoređeno s tim kako su se osećali i šta su radili dan pre srčanog udara, ispostavilo se da su dva puta veći rizik od infarkta imali oni koji su bili ekstremno aktivni i skoro isti rizik oni koji su se osećali pod većim emocionalnim sresom. Kombinujući ta dva stanja i vežbanje dok su uznemireni, utrostručili bi rizik od srčanog udara u odnosu na dan ranije.

Faktori kao što su starost, opšti nivo fizičke spremnosti, telesna težina i istorija pušenja nisu promenili dobijeni rezultat.

Emocionalna uznemirenost i fizički napor mogu da vode do "ubrzanog rada srca i krvnog pritiska", kaže dr Endrju Smit, istraživač i vodeći autor studije. Posledice su promene unutar krvnog sudova koje mogu da podstaknu naslage na zidovima takozvani plak i dovedu do njegovog pucanja, time odsecajući protok krvi i izaivajući pravi srčani udar.

Studija ne može da nam objasni ipak šta konkretno znači "težak fizički napor", ili "emocionalna uznemirenost", jer to nije definisano studijom.

U suštini, težak napor kod svake osobe predstavljalo bi mnogo više aktivnosti u odnosu na prethodni dan i više nego što je uobičajeno za tu osobu. Isti slučaj je i sa emocijama. To ne znači da bilo koja vrsta vežbanja ili jakih emocija mogu da izazovu srčani udar, već da treninzi ili osećanja koja su neuobičajeno duga ili neouobičajeno jakog intenziteta, u poređenju sa onim uobičajenim, mogu da budu okidači, pogotovo ako ih kombinujete. Naravno, ne očekuje se da će neki događaj izazvati srčani udar kod nekoga ko nema osnovni problem sa srcem ili bar nataložen takozvani plak na krvnim sudovima. On mora da postoji da bi "prskao", ali bolesti srca mogu da budu tihe. Ukoliko imate porodičnu istoriju srčanih bolesti, ili neke simptome kao što je kratak dah ili bol u grudima tokom vežbanja ili posle žučne rasprave, autor studije sugeriše da razgovarate sa svojim doktorom o tome da proverite stanje svog kardiovaskularnog sistema.

Svakako možete da nastavite da vežbate kako biste smanjili emocionalnu napetost, jer bi to trebalo da je bezbedno za zdrave ljude, kaže dr Endrju Smit, ali da ne izlazite iz uobičajenog okvira. "Nemojte da radite više ili brže od onoga što obično radite", rekao je dr Smit.