Kada govorimo o razlozima pobjede Trampa, treba imati nekoliko faktora u vidu.
"Na ovim izborima izlaznost je bila daleko manja nego na prethodnim. Kampanja Hilari Klinton ni izbliza nije uspjela da stvori atmosferu kakvu je uspjela da stvori Obamina kampanja i na taj način mobiliše birače" dodaje on.
Činjenica da ona nije uspjela da pobijedi ni u nekim od ključnih demokratskih uporišta jasno govori o tome.
Mišljenja sam, dodaje naš sagovornik, kako se ovdje radi zapravo o tome da su Amerikanci glasali protiv političkog establišmenta, koji Hilari otljelovljuje sa svim negativnim i pozitivnim stranama toga.
"Bez obzira na neodmjerene izjave Trampa u kampanji, ja se ne bih priklonio apokalaptično-katastrofičnim prognozama" ističe Blagovčanin.
Amerika je ipak stabilna demokratija sa stabilnim institucijama, sa vrlo kompleksnim procesom donošenja odluka.
"Kada je u pitanju spoljna politika ni tu ne očekujem dramatične zaokrete, a ni kada je u pitanju odnos prema Balkanu. Strateška partnerstva sa EU i vodeća uloga u NATO će ostati kameni temeljci te politike" dodaje.
Blagovčanin ističe kako je predsjednik Obama bez obzira na vrlo kompleksne okolnosti u kojim je djelovao, kao što su ekonomska kriza, dramtična globalna dešavanja i česte blokade u kongresu ipak odigrao vrlo značajnu i pozitivnu ulogu.
"Posebno mislim na unutrašnjem planu. Ipak čini mi se da je u jednom momentu postao žrtva prevelikih očekivanja. Posebno imajući u vidu velike izazove s kojim se američko društvo suočava kao što su porast nejednakosti, odnos prema afroamerikancima, regulacija rada korporacija i brojni drugi" kaže za BUKU Srđan Blagovčanin
Smatra da obe partije prolaze kroz duboke unutrašnje krize, što se jako dobro vidjelo i u unutarstranačkim izborima. Sama činjenica da je Tramp pobijedio kao poltički autsajder i da Berni Sanders kao atipičan političar za američke standarde govori o tome.
"Mislim da i SAD prolazi jednu vrstu krize prdstavničke demokratije kao i druge zapadne demokratije, što otvaa ogroman prostor populistima. Kriza povjerenja u politički establišment je činjenica koja se nije desila preko noći. Postoji jako puno uzroka, sjetimo se samo presude Citizens United ( presuda Vrhovnog suda kojom se korporacijama dozvoljava da bez ograničenja ulažu u
političke kampanje, op. E.P ), koja je na velika vrata otvorila ionako ogroman prostor za nekontrolisan uticaj korporacija na politiku."
Sa druge strane, duboke podjele američkog društva na liniji konzervativaca i liberala su držali tokom dobrog dijela Obaminog mandata kongres blokiranim.
"U takvim okolnostima je on bio prinuđen da nerijetko poseže za predsjedničkim izvršnim ovlaštenjima, a sam je u kampanji kritikovao Bušovu administraciju zbog toga. Sve to i rastuća nejednakost u američkom društvu je zapravo uticalao na rast nepovjerenja u politčki establišment i demokratski proces donošenja odluka.
"Ipak cijenim da su američke institucije stabilne i da će se uspješno suočiti sa izazovima. Biće jako zanimljivo vidjeti kako će se republikanska partija, koja je u ovom trenutku potpuno podijeljena i heterogena kao nikada do sada nositi sa potpunom kontrolom koju je ostvarila i u kongresu a i Trampovim ulaskom u Bijelu kuću" zaključuje Srđan Blagovčanin za kraj.
Razgovarao Elvir Padalović
