Zbog neispunjavanja obaveza iz Akcionog plana FATF, koje se odnose na donošenje mjera i aktivnosti za uvođenje standarda za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, čime je ugroženo poslovanje bankama i klijentima, naša je zemlja stavljena na crnu listu EU.
Ovo je saopštilo Udruženje banaka BiH, dodajući da su problemi u praksi već vidljivi i da jedan broj ino-banaka svakodnevno odbija izvršenje transakcija koje su inicirane od banaka iz BiH.
Osim toga, jedan broj ino-banaka pozivaju banke u BiH na otkaz poslovne saradnje ili samoinicijativno gase njihove račune.
"Ino-banke koje vrše platne transakcije od i prema BiH proces usporavaju, otežavaju i značajno poskupljuju s ciljem otkaza poslovne saradnje", navedeno je u dramatičnom upozorenju Udruženja banaka BiH.
Oni su naveli kako se postojeće investicije u BiH iz EU stavljaju pod poseban režim, da je priliv kapitala iz EU usporen ili onemogućen, dok su finansijske transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU usporene ili onemogućene.
I Vanjsko-trgovinska komora BiH izrazila je svoju zabrinutost zbog postojeće situacije.
Budući da je BiH, zbog neispunjavanja obaveza iz Akcionog plana FATF-a, Uredbom objavljenom u Službenom listu EU, stavljena na crnu listu FATF-a, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Bruno Bojić, istakao je danas svoju zabrinutost
Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao je kako biti na bilo kakvoj crnoj listi nije dobro za državu, a u slučaju da je BiH na crnoj listi FATF-a, to je zabrinjavajuće i za pravne i za fizičke osobe.
"Naime, riječ je o listi međudržavnog tijela koje ima za cilj da razvija i unapređuje mjere i radnje za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma na nacionalnom i međunarodnom nivou, a koji je stavio BiH na crnu listu zbog neuvođenja standarda za sprečavanja novca i finansiranja terorizma, na što se naša država obavezala", naveo je Bojić.
Zbog svega toga, EU je okarakterisala BiH kao zemlju sa strateškim nedostacima u dijelu sprečavanja pranja novaca i finansiranja terorizma, kao i zemlju koja predstavlja znatnu prijetnju finansijskom sistemu Unije.
"Onemogućavanje platnog sistema zasigurno će zasmetati privrednicima koji kupuju u inostranstvu i robu plasiraju u drugim zemljama jer će transfer novca biti problem", pojasnio je predsjednik VTK BiH Bruno Bojić, naglasivši da je potrebno da bh. vlasti urade iskorak i ispune uslove na koje su se obavezali 2009. godine.
Ovakva odluka FATF-a za BiH znači da se postojeće investicije u BiH iz EU stavljaju pod poseban režim, priliv kapitala iz EU ovim je usporen ili onemogućen, a finansijske transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU su usporene ili onemogućene.
A kako takva "crna lista" djeluje u praksi, najbolje pokazuje primjer Deutsche banke. Jedna od najmoćnijih finansijskih institucija Evrope i svijeta stopirala je pet stotina uplata bh. bankama.
Prema najavama ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića, biće još gore.
On kaže da o poslovanju bh. privrednika niko ne vodi računa.
"Sada je izgledno da nakon Deutsche banke i druge banke krenu istim putem i samo storniraju račune banaka sa sjedištem u BiH. I što je najgore, niko od nas nije tražio previše, osim da izmijenimo par članova entitetskih zakona i da napravimo spisak nevladinih udruženja, da ga javno objavimo, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i kako novac iz BiH ne bi odlazio za finansiranje terorizma", naglasio je Mektić.
On je bio još i žešći. Tvrdi kako nam prijeti kolaps privrede.
"Sada će sve i jedna uplata i isplata biti provjeravana više nego ikada, prebacivanje novca iz BiH u drugu državu Evropske unije biće otežano, ali i mnogo skuplje. Ovdje postoje samo dva izlaza. Prvi je da pokušamo kod FATF-a i Moneyvala tražiti da nas skinu sa „crne liste“ koju je samoinicijativno donijela Evropska asocijacija banaka. Druga je da ubrzamo ispunjavanje obaveza koje smo preuzeli. Ne ispunimo li obaveze do kraja januara, ne usuđujem se ni pomisliti, šta će biti tek u februaru", izjavio je i više nego dramatičnim tonom Dragan Mektić.
Mektić je pojasnio o čemu se radi. Prema njegovom mišljenju, došlo je do totalnog kolapsa u entitetskim vlastima koje su trebale ispuniti uslove.
"U Republici Srpskoj neće da izmijene Krivični zakon RS, već sada hoće da prave potpuno novi, a rok da ispunimo šta je država BiH obećala je januar naredne godine. Koliko je meni poznato, nikakav novi Krivični zakon nije ni u proceduri, a kamoli pred usvajanjem. Federacija BiH opet ima svojih problema sa vrijednosnim akcijama, a nisam primijetio ni da su oni do sada uradili bilo šta da to i riješe. Koliko sa ove pozicije vidim, do sada smo BiH izvlačili godinama da ne dospijemo na ovu listu. Sada više nisam siguran da ćemo išta uspjeti da uradimo, a rok nam je najkasnije kraj januara naredne godine", upozorio je Mektić.
Izvršni sekretar Udruženja banka BiH Mijo Mišić ističe za BUKU da je BIH obavezna da sprovodi zakone o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, a udruženje je upozorilo da su trenutni trendovi veoma opasni i da su štete nastale.
"Mi imamo zakon i uputstvo šta trebamo raditi, a na drugoj strani imamo sankcije šta ako te obaveze ne ISPUNJAVAMO. Na našem vebsajtu postoji i Uredba Evropske unije i točno u njoj piše kakva je to kavalifikacija BiH i zašto je EU takvu uredbu dala. Put, po nama, nema nejasnoća, mi željno očekujemo i upozoravamo da se stvari rješavaju, jer i da je sve sad u najboljem redu, treba dugo vremena da se to vrati u normalno početno stanje. Na stanju je eskalacija i široke su razmjere", kaže Mišić.
On naglašava ko sve trpi zbog nastale situacije.
"To su građani, to su doznake, to je realni sektor koji uvozi i izvozi, to su akreditivi, finansijski tokovi. To znaju svi koji se time bave, i to ne može biti prepušteno volji ili nevolji, nego naprosto je to bitna i ozbiljna stvar. Mi smo, kao bankarska zajednica ugroženi, jer je to naš posao i sve je usporeno i kontrolirano. Da ne kažem šta to znači za investitore. To se ne može stavljati pod tepih. Ne razumijem se u boje, ali mogu reći da nema crnje boje", jasan je naš sagovornik.
On kaže da je bilo pokušaja da se BiH izvede na pravi put, ali je problem što se stvari ne dovršavaju do kraja.
"Ako smo mi u bankama već 10 godina uradili veliki dio posla i dostigli jedan nivo organizacije i efektivnosti, ali nema zaštitnih aktivnosti, dakle mjere koje moraju biti završene da taj proces završi. Od identifikacija, procedura i sankcija. Mi nismo dio sustava, ni evropskog, ni svjetskog i zato smo dobili mjesto koje smo dobili", kategoričan je Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić
Ekonomista Damir Miljević kaže za BUKU kako nas je neispunjavanje obaveza vezanih za spovođenje mjera oko sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma dovelo na crnu listu na kojoj se nalaze zemlje tipa Sjeverne Koreje i Surinama tj. na listu zemalja sa kojima se finansijske transakcije obavljaju sa posebnom pažnjom i pod posebnim uslovima.
"U stvarnosti to znači da će BiH privreda i građani imati sve više problema oko finansijskih transakcija sa inostranstvom koji će se u prvom redu ogledati kroz povećane troškove transakcija, produžavanje vremena transfera novca, a u nekim slučajevima i nemogućnost transfera", naglašava za BUKU Miljević.
Tvrdi kako je boravak na crnoj listi siguran znak da će ozbiljni investitori zaobilaziti BiH kao mjesto za potencijalno investiranje.
"Uslovi za silazak sa cne liste su već odavno poznati vlastima u zemlji i osnovno je pitanje zašto oni te uslove ne ispunjavaju odnosno ko ima interes da kontrola tokova novca bude slaba i netransparentna?", pita se Miljević.
Rok za ispunjavanje uslova da bi se BiH uklonila sa crne liste je januar 2017. godine. Kako ne postoji dogovor u entitetima o načinu prevazilaženja ovog problema, čini se da će februar biti itekako neizvjestan. Nedogovor političkih elita u BiH još jednom se u praksi pokazuje kao najefektivniji ekser u sanduk pokojne bh. privrede.
