Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje nije postigao dogovor o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, čime je ugrožen aranžman sa MMF-om, ali i svi drugi međunarodni kreditni aranžmani, izjavio je predsjedavajući Upravnog odbora UIO i ministar finansija u Vijeću ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
“Obaveza prema MMF-u je usvajanje zakona o akcizama koji se odnosi na naftu i naftne prerađevine i ja sam sazvao sjednicu. Na početku sjednice iz Federacije BiH bilo je primjedbe na način raspodjele prihoda i zahtjev da se prihodi raspoređuju suglasno rasporedu ukupnih prihoda, a ne kako je to definisano pravilnikom iz 2009. godine, uz argumentaciju da FBiH uplaćuje više po osnovu goriva”, rekao je Bevanda novinarima nakon sjednice Upravnog odbora UIO BiH u Mostaru.
On je ponovio da zakona nema, te da je, što se tiče Upravnog odbora UIO, priča završena jer ne može nagovoriti nekoga da se pozitivno izjasni.
“Ugrožen je i aranžman sa MMF-om, ali i svi drugi kreditni aranžmani, i kod EBRD-a, OPEC fonda, Kuvajtskog fonda…”, naglasio je Bevanda.
Na pitanje ko je bio protiv, Bevanda nije dao određen odgovor, rekao je kratko: “neću da tračam”!
No, ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija, koji je također sudjelovao na sastanku, upro je prstom u Federaciju BiH. Kazao je da su predstavnici Federacije BiH blokirali usvajanje zakona o akcizama jer su imali primjedbe na zakon o uplatama na jedinstveni račun sredstava.
Prema informacijama Slobodne Bosne, ključni spor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje nastao je zbog protivljenja predstavnika RS-a da se precizno dogovori omjer raspodjele prihoda koji će se ostvarivat povećanjem akciza na naftu, na čemu su predstavnici Federacije BiH uporno insistirali.
Predstavnici RS-a smatraju da se prihodi od akciza trebaju dijeliti na isti način kako se dijele prihodi od PDV-a, no predstavnici Federacije BiH iznijeli su podatak prema kojem je potrošnja naftnih derivata u RS-u oko 28 posto a u Federciji BiH 72 posto, te bi u skladu s tom proporcijom trebalo dijeliti i prihode od akciza, uz mogućnost stalnih korekcija na kraju svakog mjeseca, u skladu s realnom potrošnjom naftnih derivata u dva entiteta. To bi bio najpravedniji model i niko se ne bi mogao žaliti da je zakinut.
No, predstavnici RS-a zastupali su stajalište da se prihodi od akciza trebaju dijeliti fiksno, po principu 2/3 Federaciji BiH a 1/3 Republici Srpskoj, jer procjenjuju da bi na taj način dobili znatno više sredstava nego im realno pripada.
Po svemu sudeći, problem se neće riješiti bez pomoći MMF-a koji je i tražio izmjene zakona o akcizama kao uvjet za novu tranšu kredita.
