To praktično znači da se i dalje mogu očekivati hapšenja u zemljama Evrope po potjernicama Srbije, te da, uprkos insistiranju aktera istrage, njenog kraja još nema.
„Svi oni predmeti koji su značajni po državu moraju biti okončani ove godine, i to je kraj. To su Dobrovoljačka, Tuzlanska.“
Ovako je suspendovani glavni tužilac BiH Milorad Barašin govorio mjesec dana nakon hapšenja Jovana Divjaka u Beču. Proces koji je šest godina tapkao u mjestu bez napretka u istrazi u smislu optuženja ili pak odbacivanja optužbi trebao je biti završen u nekoliko mjeseci, što se nije dogodilo. Osobe protiv kojih se istraga vodi upravo su i glavni inicijatori njenog okončanja.
Bivši član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić, jedan od onih koji čekaju da državno Tužilaštvo okonča postupak istrage, kaže kako ni austrijski sud, ni njegova odluka ipak neće natjerati vlasti u BiH da riješe što imaju.
„Odluka austrijske države neće utjecati na Tužilaštvo BiH da što prije okonča pitanje Dobrovoljačke i da ga uskladi sa odlukom Haškog tribunala“, kaže Kljujić.
Niko, izuzev državnog Tužilaštva, nije nadležan za rješavanje ovog pitanja, kaže zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut.
„Proces je na Tužlaštvu, koje jednostavno na slučaj Dobrovoljačka mora staviti tačku da ne bi dolazilo do manipulacije sa brojem žrtava, sa učesnicima, neposrednim akterima - i svega onoga što se već mjesecima povlači po javnosti“, rekao je Arnaut.
Alić: Manipulisanje žrtvama i osumnjičenima
Ipak, Ministarstvo pravde snosi dio odgovornosti zbog odgađanja potpisivanja sporazuma koji bi omogućio razmjenu dokaza u krivičnim djelima ratnih zločina, te spriječio paralelne istrage.
I austrijski je sud skrenuo pažnju na činjenicu da ovog sporazuma nema, te da nije moguće isključiti da srpske institucije nisu u mogućnosti da dođu do svih dokaza, čime bi pravo na odbranu Jovana Divjaka bilo kompromitovano.
Bruno Vekarić, zamjenik tužioca srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine, srbijanskim je medijima, netom nakon puštanja Jovana Divjaka iz Austrije, kazao je kako bi, da postoji sporazum, ustupili dokaze o ovom slučaju BiH.
„To je bio, ustvari, naš gest da se na neki način smanje tenzije u regionu, da se ustupe, ukoliko bude potpisan taj sporazum, ti neki delikatni predmeti gde postoje paralelne istrage, jer u Bosni postoji istraga protiv 12 lica za slučaj Dobrovoljačka“, kaže Vekarić.
Slučajevi poput Dobrovoljačke ili Tuzlanske kolone su od interesa ponajprije za BiH, naročito zbog svoje političke osjetljivosti, koju obilato koristi Srbija, kaže Arnaut.
„Izaziva političke tenzije i imate dijametralno suprotstavljene stavove, što znači da na unutrašnje-političkom planu izaziva štetu. Što se tiče štete na međunarodnom planu, Srbija je uvijek imala mogućnost da sve dokaze i sve dokumente neophodne za ovaj slučaj dostavi Bosni i Hercegovini ne čekajući da neko izađe iz zemlje, pa da pošalje potjernicu. Dakle, nije dovoljno samo reći: ’Mi ćemo dostaviti,’ nego to treba dostaviti, a Tužilaštvo BiH mora završiti slučaj Dobrovoljačka“, rekao je Arnaut.
U Tužilaštvu BiH ni nakon šest godina, koliko traje istraga za slučaj Dobrovoljačka, nema komentara ni o statusu osumnjičenih, ni o njenom kraju iako je najavljeno da će biti okončana još prije dva mjeseca.
Zna se tek da status onih koji pod istragom, uključujući i penzionisanog generala ARBiH Jovana Divjaka, nije promijenjen. Divjak je, poput bivšeg člana Predsjedništva BiH Ganića, imao samo opciju da sluša savjet tužioca Barašina da ne putuje nigdje dok se istraga ne okonča. To je, umjesto donošenja tužilačke odluke u predmetu koji ih istražuje zbog ratnog zločina, bezbolno rješenje samo po savjetodavca.
Sinan Alić, predsjednik Fondacije istina pravda pomirenje, smatra kako je za stanje neizvjesnosti, u kojem su bh. građani, krivo upravo Tužilaštvo BiH.
„Nemoguće je od 1992. do danas da Dobrovoljačka nije procesuirana. I to manipulisanje svim tim žrtvama i osumnjičenim ljudima koji žive u neizvjesnosti i ne smiju se kretati je nedopustivo. Najodgovornije za to je Tužilaštvo. Ono Dobrovoljačku vuče - koliko, Tuzlansku kolonu koliko vuče, Božidara Vučurevića - koliko vuku? Principjelno govoreći, šrta god mi mislili o Božidaru Vučureviću, on je građanin ove države - i za njega se traži ekstradicija, a nije ni saslušan u Tužilaštvu BiH. Dakle, očigledan je problem u Tužilaštvu. Jer da su istrage pokrenute u BiH, onda se može pred međunarodnim institucijama reći: ’Šta ovo radi Beograd?’ Institucije Srbije, vidite, procesuiraju, ali nažalost naše to ne rade. Daju ogroman prostor Vučureviću i on to obilato koristi, naravno, zbog političkih potreba itd. Ali stradaju građani ove države“, kazao je Alić.
Za sve ovo vrijeme glas onih koji balansiraju u vakumu ni krivi i nevini. pred zbrkanim bh. pravosuđem i podijeljenom javnošću. ne dopire do istražnih organa koji za njihov status nemaju komentar. Stjepan Kljuić:
„Ja sam s ponosom proveo 1.425 dana u opkoljenom Sarajevu i prkosio sam fašizmu. Ali sad sam ponovno četiri godine u zatočeništvu i osjećam se vrlo mizerno jer me je moja domovina prodala“, kaže Kljujić.
