Najdrastičniji primjer stavljanja glave u torbu radi obezbjeđivanja egzistencije je svjestan odlazak u minsko polje. Posljednji, nažalost ne i jedini, primjer je nesreća koja se dogodila kada su u obilježenom minskom polju u ponedjeljak kod Doboja sijekući drva poginula dva mladića, pišu Nezavisne novine.
"Ljudi rade svašta da bi preživjeli i veliki broj ih pogine. Crno tržište uzrokuje smrt. U sezoni ljudi sijeku drva na crno i prodaju ih na crno da bi obezbijedili koru hljeba. U borbi za život idu u minska polja. Nesreće se dešavaju i na gradilištima jer ljudi nemaju opremu. I kopanje kanala je rizično. Pitanje je koliko se dešava samoubistava jer ljudi nemaju posla pa ne mogu hraniti djecu, imaju kredit za vratom", kazao je Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Istakao je da je 46 posto nezaposlenih u BiH ključni problem države i umjesto da se time bave, političari se otuđuju od naroda i bitne su im četiri godine vlasti.
U Sindikatu napominju da građani koji su naučili da rade, a ne mogu da se zaposle, odlaze samostalno da rade bez opreme, a nekada i bez adekvatnog znanja, pa tako i stradaju.
Mehmed Hasanović, koordinator Udruženja nezaposlenih u BiH, kazao je da čovjek u nuždi sve radi, pa i ugrožava svoj život i da o tome mnogo ne razmišlja kada dijete zaplače.
"Nikada prije rata niko nije išao na bjelosvjetska ratišta za novac. Sada se ide u Irak, Afganistan zbog neimaštine. Ljudi ginu na građevinama, zidajući kuće i kada imaju odgovarajuću opremu, a pogotovo bez nje. Opasno je i iskopavati ugalj, a i to se nelegalno radi. Kriva je država jer ne pokušava riješiti problem nezaposlenosti, nego samo gomila administraciju", dodao je Hasanović.
Milan Rezo, zamjenik direktora Centra za deminiranje BH MAC, rekao je da je od 1996. godine poginulo 590 civila u minskim poljima, gotovo hiljadu njih su ostali invalidi.
"Nema ništa rizičnije nego ući u minsko polje, ali to je ustaljena praksa. U tim nesrećama uglavnom stradaju ljudi koji prikupljaju drva, otpad i bore se tako za život i traže kruha. Apelujemo na građane da ne ulaze u minska polja", dodao je Rezo.
Napomenuo je da je u prošloj godini za protuminske akcije, odnosno deminiranje, upozoravanje, pomoć žrtvama, uloženo 57 miliona KM, od čega 30 miliona KM domaćih sredstava. Ističe da, pak, imaju kapaciteta toliko da bi mogli raditi duplo više kada bi imali novca.
"Po strategiji Vijeća ministara BiH do 2019. godine je predviđeno uklanjanje opasnosti od mina. Zadnje dvije godine nisu izdvojena potrebna sredstva. Nedostaje 27 miliona KM, tako da je za dvije godine produžen rok za deminiranje iz strategije", rekao je Rizo, te je naglasio da je 1996. godine bilo 4.200 kilometara kvadratnih sumnjive površine, a danas je ta površina 1.390 kilometara kvadratnih.
