Poslanici Evropskog parlamenta danas će glasati o Rezoluciji o napretku reformi u BiH na putu ka EU u sjedištu Parlamenta u Strazburu.
BiH je podnijela aplikaciju za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a Evropska komisija trenutno je procjenjuje. Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta usvojio je krajem januara Izvještaj o BiH za 2016. godinu u kojem se pozdravljaju pozitivni koraci napravljeni u BiH na putu ka EU.
Rezoluciju je pripremio izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda, a sa njim smo povodom današnjeg glasanja razgovarali za portal BUKA.
Gospodine Preda, kada je u pitanju Rezolucija o BiH, koje su glavne stavke na koje biste Vi ovim putem ukazali, koji su gorući problemi u BiH koje hitno moramo riješiti?
Ove godine sam vidio da je bilo mnogo diskusije unutar zemlje o mom izvještaju, diskusije koja se fokusirala uglavnom na pitanja političkih reformi. Ali bilo je mnogo pitanja koja spominjemo i koja su, kako vi kažete, goruća pitanja. Na primjer, ohrabrujemo vlasti da sarađuju i koordiniraju u okviru procesa sačinjavanja Mišljenja Evropske komisije, nakon što je dostavljen Upitnik. Naglašavamo da socioekonomske reforme moraju ostati prioritet i da je potrebna usklađena i učinkovita provedba Reformske agende kako bi se postigle stvarne promjene širom zemlje i ostvarila vidljiva poboljšanja u životima svih građana BiH. Insistiramo na odlučnijem djelovanju u borbi protiv korupcije, koja je i dalje rasprostranjena širom zemlje, jer političko opredjeljenje da se nešto učini po tom pitanju nije dovelo do konkretnih rezultata. Naglašavamo potrebu da se nastavi sa reformom javne uprave, jer je ovo ključno ne samo za građane BiH, već i za sam proces EU integracija. Pozivamo na poboljšanje sveukupne učinkovitosti pravosudnog sistema u BiH. Presudno je da se nedostaci u pravosuđu brzo rješavaju, posebno osnaživanjem nezavisnosti pravosuđa. Potičemo na veću koordinaciju po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, te na poduzimanje daljnjih koraka kako bi se na djelotvoran način tretirale prijetnje koje predstavljaju radikalizam i nasilni ekstremizam.
Takođe smo svjesni da se strateški, politički i pravni okvir za poštivanje ljudskih prava mora poboljšati širom zemlje. Osuđujemo neprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, iz čega proizlazi diskriminacija i naglašavamo da se ovo treba riješiti kako bi uznapredovala evropska perspektiva BiH. Ukazujemo i na situaciju u oblasti slobode medija i slobode izražavanja, koju i dalje smatramo zabrinjavajućom, jer se politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući putem verbalnih i fizičkih napada, nastavlja. Još mnogo pitanja je spomenuto, koja naravno ne mogu sada ovdje sve navesti. Ali sva su, po mom mišljenju, važne poruke koje šaljemo kako bismo pomogli vašoj zemlji da napreduje na putu ka EU.
Šta BiH mora uraditi da konačno postane funkcionalna država?
Iako reforme koje sadrži Reformska agenda trebaju biti glavni prioritet, vlasti također trebaju imati na umu potrebu da se ojačaju institucije, da se BiH transformiše u inkluzivnu i demokratsku državu, te da se poveća njena funkcionalnost. Ne želim ovdje ulaziti u detalje o tome kako ova zemlja treba da izgleda, bilo je dovoljno debata o tome i u svakom slučaju, na vlastima vaše zemlje je da putem dogovora između raznih političkih snaga odluče kojim putem žele krenuti. Ali ono što se može naglasiti je da se moraju uložiti istinski napori u racionalizaciju postojećih struktura, smanjenje kompleksnosti i eliminaciju mogućih opstrukcija i blokada. Čak i unutar postojeće ustavne strukture, može se ostvariti napredak na reformama ako ima dovoljno političke volje. U najmanju ruku, potraga za kompromisom umjesto za sukobima bi mogla biti polazna tačka.
Kada je u pitanju Rezolucija o BiH, koliko je bilo teško uskladiti želje svih naroda, koja su bila problematična pitanja?
Mogu vam reći da je postojala široka saglasnost unutar Odbora za vanjske poslove, kada se radi o našim glavnim porukama. Mi svi želimo da podržimo i pomognemo BiH da napreduje ka EU! A mnoge moje kolege su formulisali amandmane, ponekad kritične o nekim aspektima, ali s ciljem doprinošenja reformisanju zemlje i približavanju je k nama. Stoga, iz ove perspektive, nije teško postići dogovor. No, postojalo je jedno problematično područje, kao što ste vidjeli iz rasprava u medijima, i to po pitanju političkih reformi. Na neki način, to je normalno jer i mi imamo svoje kompleksnosti u Evropskom parlamentu gdje imate preko 200 stranaka iz 28 država članica. To je zapravo rasprava koju smo također imali proteklih godina, jer je bilo amandmana koji spominju pitanje jednakosti svih konstitutivnih naroda i principe federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja. U biti, to je debata o tome koliko daleko se treba ići ka predlaganju mogućih rješenja za političke reforme, imajući na umu da je obnovljeni pristup EU na neki način stavio ustavne reforme u drugi plan.
Koje probleme u Republici Srpskoj biste izdvojili kada govorimo o Rezuluciji o BiH?
Republika Srpska se spominje nekoliko puta u tekstu rezolucije. Postoji nekoliko stvari koje nas zabrinjavaju i koje bismo željeli vidjeti riješene, jer, suprotno onome što vas neki mediji navode da vjerujete, mi želimo da svi građani u BiH, uključujući one iz Republike Srpske, budu u boljem ekonomskom položaju nego što su sada, da imaju stabilnost i prosperitet, i da se približavaju nama i našim vrijednostima.
Glavno pitanje koje je spomenuto je referendum o Danu RS, koji je za nas bitno pitanje vladavine prava, jer je referendum održan u suprotnosti odlukama Ustavnog suda BiH. Kao i prošle godine, izražavamo zabrinutost o Zakonu o javnom redu i miru RS, za koji smatramo da ugrožava osnovne slobode. Nadalje, osuđujemo odluku NSRS iz prošlog oktobra o odavanju priznanja bivšim liderima RS koji su osuđeni za ratne zločine. Ovo zasigurno neće pomoći postizanju pomirenja... Najzad, želimo poslati jasan signal vlastima RS da se od svakoga očekuje da sarađuju u dostavljanju odgovora na Upitnik kroz postojeći mehanizam koordinacije. Paralelni kanali komunikacije između RS i Evropske komisije se ne mogu uspostaviti.
Zbog čega su reforme u BiH tako spore, imajući u vidu da i dalje živimo u društvu u kojem su korupcija, politički uticaj na sve slojeve društva i nepotizam veoma prisutni?
Vaše pitanje već daje djelimičan odgovor... Korupcija, politički uticaj, nepotizam, sve to uzima danak jer usporava reforme. Ali postoje drugi razlozi koji su jednako bitni. Postoji stvaran problem kod uspostavljanja kulture kompromisa u vašoj zemlji. Postoji uporan mentalitet po principu 'sve ili ništa' među vašim političkim elitama, pojednostavljena logika "ja pobjeđujem, ti gubiš". Ali ako se izgubi vrijeme na političke svađe umjesto na ozbiljno provođenje reformi, na kraju svi gube. Građani gube, jer se zajednički interes poboljšavanja njihovih socioekonomskih uslova često žrtvuje zarad kratkoročnih političkih kalkulacija i usko definisanih stranačkih interesa.
Bili ste u kontaktu sa političarima u BiH, kako oni gledaju na Rezoluciju o BiH?
Posjetio sam BiH krajem januara, prije usvajanja mog izvještaja u Odboru za vanjske poslove, tako da se većina komentara koje sam dobio ticala amandmana koji su uloženi. Mislim da je većina političara iz BiH cijenila podršku koju smo iskazivali i glavne poruke izvještaja. Stvari su bile pomalo drukčije u samo jednom pogledu, po pitanju političkih reformi, trenutni 4. paragraf naše rezolucije. Naravno, kao što možete očekivati, nije bilo jedinstvenog stava o našem tretiranju ovog pitanja... Neki su političari bili zadovoljni, a neki su bili veoma glasni protivnici. Također sam se susreo sa parlamentarcima iz RS tokom te posjete i oni su naglasili kako paragraf o slobodi medija čak nije dovoljno kritičan kada se radi o situaciji u vašem entitetu.
Kada bismo, prema Vašem mišljenju, mogli očekivati pozitivne promjene u BiH?
Pitanje za milion eura... Mislim da ću vas razočarati, jer nemam odgovor. Odgovor se nalazi u rukama vaših vlasti, u potpunosti je do njih! Stvari će se mijenjati na bolje, kada se oni pozitivno i konstruktivno pozabave sa svim krupnim pitanjima sa kojima se suočava vaše društvo. Imaćete pozitivne promjene kada se sve političke snage uozbilje o odrađivanju ozbiljnog posla. Imaćete pozitivne promjene kada oni prestanu upirati prstom, prihvate realnost i probleme građana, i počnu graditi nešto.
RAZGOVARALA MAJA ISOVIĆ DOBRIJEVIĆ
