“Korak po korak” je projekat Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH koji se bavio pitanjima Reformske agende/širih socio-ekonomskih reformi iz perspektive privatnog sektora, a u BiH održan je pod sloganom “Teško je, ali idemo korak po korak”. U okviru projekta organizovano je šest konferencija o liderstvu u biznisu i socio-ekonomskim reformama. Konferencije su se održale širom BiH, a na njima je predstavljeno bh. preduzetništvo, te načini na koje se mogu pokrenuti biznisi i pozitivne priče malih i velikih firmi.
Konferencije su održane u Banjaluci, Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Bihaću i Sarajevu, a učestvovali su uspješni poslovni ljudi, predstavnici lokalnih zajednica, civilnog sektora, osnivači malih preduzeća i mladi.
Erol Mujanović, ekonomski stručnjak angažovan na projektu “Korak po korak”, rekao je da je projekat Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH koji se odvijao pod sloganom “Teško je, ali idemo korak po korak” okupio poslovnu zajednicu BiH, mlade, lokalne vlasti i civilno društvo kako bi analizirali aktuelni momenat socio ekonomskih reformi, ali i kako bi objasnili šta je zapravo Reformska agenda, koje promjene će donijeti i kako će te promjene uticati na život građana, rad kompanija, te na odnos privatnog i javnog sektora.
“Putem 6 konferencija o liderstvu u biznisu u lokalnim poslovnim zajednicama u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Bijeljini i Bihaću, te Konferencije o poduzetništvu mladih u Tesliću, prenesene su i poruke ljudi koji se, takoreći na terenu, suočavaju sa promjenama, novim poslovnim okruženjem, legislativom i slično. I mediji su dali znatan doprinos ovoj tematici, pratili su rad konferencija i aktuelizirali važne segmente reformi”, rekao je Mujanović za BUKU.
Ističe da je cilj kampanje bio kreirati platformu koja će okupiti građane i sve relevantne aktere i omogućiti razmjenu iskustava i sticanje novih znanja, prvenstveno o standardima EU u reformskom procesu, o novim načinima poslovanja, o uticaju reformi na tržište rada i sektor obrazovanja.
“Ljudi su osjetili da nisu sami u tim procesima, čuli su od vlasti šta sve poduzimaju kako bi se reformisala privreda. Počelo se razgovarati o tome kako je izvjesno da neće svi na kraju reformi biti na dobitku. Neke segmente privrede i privrednike će reforme pogoditi, a neke i zatvoriti. Neki će uspjeti. Slogan projekta, ‘Teško je ali idemo korak po korak’, dobio je stvarno značenje. Ljudi su kazali koliko im je teško i da su spremni napraviti te korake. Vlast je obećala da će ih pratiti. I to je možda i najveće postignuće ovog projekta - saznanje da i javni i privatni sektor imaju svoje obaveze i da svi možemo uspjeti samo ako ih ispune”, ističe on.
Samra Lučkin, ispred konzorcijuma koji provodi projekat “Korak po korak”, rekla je da je privatni sektor, prema riječima učesnika, najviše pogođen reformskim procesom u ovom inicijalnom periodu.
“Privatnim poduzetnicima se čini da je sav teret reformi pao na njih: nova pravila poslovanja, zatezanje administracije, porezi s jedne strane, a veoma mala podrška privatnom sektoru s druge strane. Privatnici su se pitali kada će javni sektor ‘osjetiti’ reforme. S druge strane, javni sektor naglasio je rastuće obaveze u restrukturiranju svojih resursa i cjelokupnog ekonomskog okruženja”, rekla je Lučkin za BUKU.
Ona je dodala da je očigledno da će ova dva sektora morati usko sarađivati u reformama, jer je pažnja javnosti usmjerena upravo na taj ‘balans’ i na pravilniju i pravedniju raspodjelu sredstava.
Konferencija u Banjaluci
“Mediji su veoma bitna karika jer ‘demistifikuju’ cjelokupan proces i sve češće izvještavaju o primjerima iz prakse povezujući ih sa reformskim tokovima. Ono što je dobro je da je privatni sektor upravo zbog ovog pritiska ‘izoštrio čula’, postao fleksibilniji u odnosu na zahtjeve tržišta, investicije i slično. Ljudi su se prilagodili, kreirali nove trendove i samoinicijativno preuzeli stvari u svoje ruke. I taj fenomen je za nas po prvi put postao očigledan upravo tokom ovog projekta”, objašnjava ona.
Samra Lučkin kaže da je ono što je bilo fascinantno u ovom projektu upravo način na koji mladi ljudi prihvataju i analiziraju reforme i kako definišu svoju ulogu u reformskim procesima.
“Svaka konferencija bila je propraćena takozvanim networking događajima odnosno prezentacijom startup-a, studenata, mladih općenito. Svrha networking događaja bila je omogućiti mladima kontakt sa poslovnom zajednicom i lokalnim vlastima. Također, mladi poduzetnici odnosno startup-i, odnosno njihove prezentacije, privukli su pažnju učesnika konferencije koji su godinama uspješni u poslu. Energija tih mladih ljudi, njihova inicijativa, neopterećenost dnevnom politikom, njihova želja da napreduju i rizici koje su preduzeli kako bi postigli nešto, naprosto daju nadu da ove generacije mogu i žele ponijeti teret reformi i nekog budućeg vremena u BiH”, ističe ona.
Konferencija u Tuzli
REFORMSKA AGENDA BIH - GDJE SMO SAD?
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU, rekla je da kada govorimo o napretku Reformske agende, vrlo je važno razgraničiti šta se odnosi na ispunjavanje obaveza, a šta na konkretno obećane rezultate.
“Ostvaren je napredak u prvoj fazi vezanoj za reforme poslovnog okruženja. Oba entiteta su u procesu ubrzavanja postupka za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka za struju, koji su odavno prepoznati kao značajna prepreka potencijalnim stranim investitorima. RS je usvojila novo bankarsko zakonodavstvo, poduzela inicijalne (iako još uvijek skromne) korake prema smanjenju poreznog opterećenja na rad, te usvojila novi zakon o porezu na dobit koji je usklađen sa onim prethodno usvojenim u FBiH. Od FBiH se očekuje da će uskoro usvojiti odgovarajuće zakone iz oblasti bankarstva”, rekla je za BUKU Jamila Milović-Halilović.
Ona ističe da su sve tri vlade objavile registre parafiskalnih naknada, pripremljene u saradnji sa USAID-om, koje bi trebalo da osiguraju transparentnost, pomognu u borbi protiv korupcije, te doprinesu poboljšanju poslovnog okruženja, a istovremeno potrebno je raditi na smanjenju parafiskalnih nameta.
“Reformska agenda ima za cilj da uravnoteži trenutni ekonomski model BiH u kojem dominira javni sektor na uštrb privatnog sektora. Očekivana poboljšanja poslovne klime kao važnog stuba Reformske agende, između ostalog, uključuju: pojednostavljivanje i automatizaciju registracije poslovnih subjekata: Uvođenje 'one-stop-shop' šaltera u FBiH i uspostavu on-line registracija u oba entiteta; uklanjanje visokih administrativnih barijera: Oba entiteta su u procesu ubrzavanja postupka za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka za struju; kao i nedosljednosti i kompleksnosti u regulatornom okviru: Atmosfera saradnje je već stvorena tokom prve faze reformi kako bi se podstaklo međusobno usklađivanje relevantnih zakona u oba entiteta”, ističe Jamila Milović-Halilović.
Ona napominje da je jedan od projekata EU koji se trenutno sprovodi, a ima za cilj da poboljša poslovno okruženje, “Program za lokalni ekonomski razvoj”, a realizuje se kroz 11 grant projekata ukupne vrijednosti 5,2 miliona eura.
“Cilj ovih projekata je da se poboljša poslovno okruženje na lokalnom nivou za generiranje rasta, investicija i zapošljavanja kroz bolje poslovne infrastrukture i usluge, kako postojećim, tako i novim malim i srednjim preduzećima (MSP), u oblastima agro obrade, drvne i metalne industrije i turizma. Projekti su stvorili i neke inovativne mjere za podršku MSP-a koje su već uspješno implementirane u Evropskoj uniji”, kaže Milović-Halilović i dodaje da je u proteklih 15 godina, Evropska unija obezbijedila oko 55 miliona eura za podršku konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, a dodatnih 15 miliona eura podrške planirano je iz ovogodišnjeg IPA II programa.
KONKRETNI POMACI- KORAK PO KORAK
Ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, na jednoj od konferencija rekao je da je uspješno poslovanje apsolutno ključno za privredni rast, odnosno otvaranje radnih mjesta:
“Privreda u BiH već bilježi jedan značajan rast, od 3 do 4 posto godišnje. Građani se pitaju gdje su konkretni pomaci koje bi oni mogli da osjete. To su stvari koje dolaze korak po korak. Ono što je sada važno je da se nastave reformski napori. A mi smo spremni da to podržimo jer želimo da vidimo više trgovine između naših tržišta i više investicija u BiH”.
Konferencije koje su održane širom BiH pokazale su da imamo potencijal za poslovanje, za otvaranje novih radnih mjesta, za veliku šansu u samozapošljavanju, jer ljudi imaju ideje, samo ih je potrebno podržati u njihovom naumu, ali i olakšati administartivne barijere koje su velike prilikom osnivanja posla. Mladi koje smo imali priliku vidjeti na konferencijama pokazuju da imamo šansu u budućnosti, samo ju moramo znati iskoristiti.
