Jednostavno sam zadivljen dubinom i širinom znanosti koju radimo ovdje... Po prvi put našli smo toliko planeta nalik na Zemlju koji kruže oko jedne zvijezde. Također smo po prvi put mogli izmjeriti i mase i polumjere tih planeta koji su veličine zemlje', rekao je NASA-in voditelj u Science Mission Directorateu, Thomas Zurbuchen. 'To su najbolji kandidati za daljnja promatranja među svima koje znamo... Ovo je veliki korak unaprijed u potrazi za odgovorom na pitanje koje su postavljali mnogi filozofi - postoji li život u svemiru', dodao je.
'Na ta ključna pitanja mogli bismo početi dobivati odgovore u ovom ili sljedećem desetljeću', dodao je.
Posebna vrijednost otkrića, rečeno je na konferencji, sastoji se u tome da po prvi put imamo toliko puno kandidata koji se nalaze u nastanjivoj zoni. Stoga je vjerojatnost veća da će barem na nekom od njih biti uvjeta povoljnih za život ili čak života.
'Udaljenost među planetima mjeri se u milijunima kilometara, što znači da je nekoliko puta veća od udaljenosti između Mjeseca i Zemlje. Njihovi periodi okretanja oko zvijezde kreću se između dva dana i pet dana. To je izuzetno kratko razdoblje', rekao je Michaël Gillon University of Liege u Belgiji.
Prema radu predstavljenom u prestižnom časopisu Nature, sistem je udaljen oko 40 svjetlosnih godina, a planeti kruže oko hladne patuljaste zvijezde TRAPPIST-1. Tri od planeta nalaze se u zoni Zlatokose što znači da bi na njima mogli postojati oceani, a na temelju procesa u kojima su nastali može se zaključiti da vjerojatno imaju i atmosferu. Uz to gravitacijske sile koje djeluju na planete 'masiraju' njihove unutrašnjosti tako da usporavaju njihovo hlađenje. To, među ostalim, znači da bi trebali biti i tektonski i geološki aktivni poput Jupiterova mjeseca Io. Najmanje šest unutrašnjih ima gustoću koja odgovara kamenim planetima. Svi navedeni čimbenici zajedno dobar su razlog za pretpostavku da bi u sistemu mogli postojati uvjeti za život. U svakom slučaju to je planetarni sistem s najvećim brojem objekata koji bi mogli imati tekuću vodu i život koji je ikada do sada pronađen. Stoga će biti vrlo važan cilj budućih astronomskih i astrobioloških istraživanja.
Nova važna meta za traženje života
Brice-Olivier Demory sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj za Index je rekao da otkriveni planeti ne moraju nužno biti najbolji kandidati za život kakav poznajemo na Zemlji, što ne znači da na njima nema života.
„Mi ne znamo kakav bi oblik život mogao imati u svemiru. Mi znamo samo kako on izgleda na Zemlji. No sada smo otkrili više planeta koji su slični Zemlji što znači da bismo na njima trebali nastaviti tražiti život. Sada imamo odredište za naša daljnja istraživanja“, rekao je Demory istaknuvši da će potragu u narednim godinama olakšati nove generacije teleskopa.
Kako su otkriveni?
Na otkriću su zajednički radili timovi astronoma s teleskopa TRAPPIST-South (http://www.eso.org/public/teles-instr/lasilla/trappist) Europske južne promatračnice u La Silli, promatračnice Very Large Telescope (VLT) u Paranalu, NASA-inog Svemirskog teleskopa Spitzer, kao i nekih drugih teleskopa širom svijeta.
Istraživanja su potvrdila da u sistemu postoji najmanje sedam planeta nalik na Zemlju koji su nazvani TRAPPIST-1b, c, d, e, f, g i h prema udaljenostima na kojima kruže oko crvenog patuljka.
Planeti su otkriveni na temelju pada u jačini sjaja tijekom njihova prelaska preko diska matične zvijezde. Na temelju prikupljenih podataka procijenjene su im veličine, sastav i orbite. Pokazalo se da najmanje šest najbližih ima temperature koje su usporedive s onima na Zemlji.
Svih sedam kandidati za život
Vodeći autor rada Michaël Gillon s Instituta STAR na University of Liège u Belgiji kaže da je otkriveni planetarni sistem fascinantan ne samo zato što ima toliko planeta već i zato što su svi iznenađujuće slični Zemlji.
Crveni patuljak TRAPPIST-1 ima masu koja je tek 8% od mase našeg Sunca, što znači da je tek nešto veći od Jupitera. Mada se nalazi u našoj blizini, u području koje pokriva zviježđe Vodenjaka, sjaj mu je vrlo slabašan. Planeti oko njega kruže na malenim udaljenostima, nešto većima od onih galilejanskih mjeseca koji kruže oko Jupitera, a manjima od Merkurove. Budući da nije jako topao, temperature na površinama planeta na takvim su malim udaljenostima slične temperaturi na Zemlji.
Prema prikupljenim informacijama na svih sedam planeta voda bi mogla postojati u tekućem stanju, međutim, na unutrašnjim planetima TRAPPIST-1b, c i d vjerojatno je prevruće, osim možda na nekim dijelovima. Na najudaljenijem mjesecu TRAPPIST-1h vjerojatno je prehladno ako nema dodatne izvore grijanja poput spomenutih geoloških aktivnosti. No planeti TRAPPIST-1e, f i g predstavljaju svojevrstan sveti gral potrage za nastanjivim planetima.
U novom otkriću posebno je zanimljivo to što postoje neki pokazatelji da su planeti nastali dalje od crvenog patuljka te mu se s vremenom približili. Na taj način mogli su izbjeći ranu fazu formacije sistema u kojoj bi crveni patuljak snažnim rendgenskim i drugim zračenjem s njihove površine ispario vodu i uništio sav život.
Sljedeći koraci – potraga za životom
Astronomi su već ranije pretpostavljali da bi sistemi patuljastih zvijezda mogli biti puni planeta veličine Zemlje koje kruže na zbijenim orbitama što ih čini odličnim kandidatima za lov na vanzemaljski život. Međutim, TRAPPIST-1 je prvi takav sistem koji je ikada otkriven. Što je najvažnije, nije jako daleko od nas što bi trebalo olakšati istraživanja.
Znanstvenici očekuju da će sljedeća generacija teleskopa poput Jamesa Webba i europskog Ekstremno velikog teleskopa omogućiti traženje vode, a možda čak i života u sistemu TRAPPIST-1. Znanstvenici će stoga tragati za mogućim signalima da na planetima postoje tragovi života poput metana, kisika i ozona.
