Od decembra prošle godine, voz na relaciji Sarajevo – Zagreb – Sarajevo više ne saobraća. Željeznice Federacije BiH najavile su da će uspostaviti putničke veze između Sarajeva i Zagreba uvođenjem u saobraćaj savremenih nagibnih vozova. Dosad su između Zagreba i Sarajeva saobraćali zastarjeli vozovi, pa je putovanje trajalo i do deset sati. Međutim, kada će se opet moći putovati vozom do Zagreba, veoma je neizvijesno, obzirom da su Željeznice Federacije BiH u velikim finansijskim problemima. Željeznice Republike Srpske takođe su u finansijskim problemima. Proteklih mjeseci pristizale su samo loše vijesti o poslovanju ovog javnog preduzeća. Jednako loša su i iskustva malobrojnih putnika u BiH koji silom prilika koriste voz kao prevozno sredstvo. Svi se slažu u jednom - bosanskogercegovačkim željeznicama neophodne su temeljite reforme.
Bilo bi neprimjereno i potpuno beskorisno mjeriti bosanskohercegovačke željeznice evropskim i svjetskim standardima, ali je sasvim legitimno porediti ih sa željeznicama sa kojima dijele geografsku regiju i zajedničku prošlost -Slovenskim železnicama. Slovenske železnice najbliži su primjer uspješno provedenih reformi.
Baš kao i željezničke kompanije u BiH i mnoge druge nacionalne željezničke kompanije u Evropi, Slovenske železnice godinama su poslovale sa gubicima. Uspješno poslovanje počelo je velikim reformama u SŽ-u, koje su započele još 2009. godine, uz veliku podršku države kao vlasnika.
Slovenija je tada imala tri mogućnosti, mogli su ne napraviti ništa, prodati kompaniju ili je sanirati i uložiti u razvoj. Slovenija je izabrala ovo treće. Nisu prodali niti jedan dio željeznice, jer je stav uprave Železnica bio da je bolje prvo sanirati državno poduzeće, a tek onda ga prodati. Najvažnije od svega bilo je smanjiti troškove poslovanja.
Godina 2012. bila je prva u kojoj su Slovenske Železnice poslovale sa dobitkom koji je iznosio 3,5 miliona evra, a već sljedeće godine dobit je udvostručena. Narednih godina, rasli su prihodi, kao i broj putnika. Ključna je bila odluka države da uvede subvencije za prevoz đaka i studenata, koji se sada voze neuporedivo jeftinije, zbog čega su mnogi otkazali stanove i sobe u Ljubljani i svakodnevno iz roditeljskih domova vozom putuju u školu ili na posao u glavni grad.
Mojca J., 34, koja živi na Gorenjskem, prema granici sa Austrijom, radi u Ljubljani i svaki dan putuje na posao vozom. Zadovoljna je uslugom i kaže da nema pretjeranog kašnjenja. “Ranije je situacija bila prilično loša, ali unazad nekoliko godina, otkako radim u Ljubljani, putovanje vozom je postalo popularno jer je to povoljan, udoban i prilično brz način prevoza.”
U nekim drugim dijelovima Slovenije, željeznička infrastruktura nije tako dobra. Iako je Slovenija proteklih godina dosta uložila u obnovu pruga i izgradnju novih linija, i dalje je potrebno ulagati, a velike investicije tek predstoje.
Od 2014. do 2023. godine, država će Železnicama vratiti dug od 134 miliona evra, čime će se otplaćivati krediti koje su Železnice digle prije više od 10 godina za nabavku putničkih vozova.
Ulaskom u Evropsku uniju, Sloveniji su postala dostupna sredstva evropskih fondova. Početkom februara, Ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič izjavio za medije da Slovenija aplicira za sredstva koja će uložiti u rekonstrukciju linije Koper-Divača iz fonda Connecting Europe Facility (CEF), za šta bi izdvojili 33.4 miliona eura vlastitih sredstava, a 35 miliona evra bi tražili iz kohezijskih fondova.
Za izgradnju još jedne pruge, Slovenija računa da će dobiti oko 250 miliona EU sredstava.
Takođe, Ministarstvo za infrastrukturu priprema se da aplicira za predstojeće pozive za dodjelu sredstava iz Evropskog fonda za strateška ulaganja, kao i iz kohezijskih fondova.
Ulazak u Evropsku uniju bio je važan iz još jednog razloga. “Konkurencija nas je natjerala da se počnemo drugačije ponašati, jer kada je Slovenija ušla u EU, u Sloveniju su došle Austrijske željeznice i drugi prevoznici koji su slobodno mogli prevoziti na teritoriji Slovenije”, izjavio je direktor Slovenskih železnica Dušan Mes u intervjuu za Jutarnji list.
Mnogi smatraju da je upravo Dušan Mes, koji obnaša drugi mandat kao direktor Slovenskih železnica, velikim dijelom zaslužan za uspješno provedene reforme u ovom preduzeću.
Iako se i danas suočava sa mnogobrojnim izazovima, Grupa Slovenske Železnice posluje kao moderna kompanija, dinamična i sposobna da prati trendove i razvoj tržišta. U sklopu holdinga se nalazi više preduzeća, poput putničkog prevoza, carga, vuče, održavanja, građevinske firme, špediterske. Sve zajedničke poslove obavlja SŽ d.o.o. kao krovno preduzeće, pa je tako znatno smanjen broj zaposlenih u administraciji.
Slovenske željeznice se proteklih godina više bave logističkim i špediterskim poslovima, odnosno prevozom i skladištenjem roba. Uz koridor 10 (Ljubljana-Zagreb-Beograd-Istanbul) , važan je i koridor 5 koji povezuje luku Koper preko Ljubljane sa srednjom Evropom. Polovica tereta koji stiže u Koper se prema Evropi prevozi teretnim vagonima, a modernizacijom pruge prema Ljubljani očekuje se povećanje teretnog prometa.
Prevoz putnika vozom još uvijek nije naročito profitabilan, a kako bi popularizovale voz kao prevozno sredstvo, Slovenske železnice posljednjih godina provode mnoštvo kampanja kojima promovišu putovanje vozom do poznatih turističke destinacija, kulturnih i prirodnih ljepota, kojima ova država obiluje.
Franc T. iz Ljubljane rado koristi voz kao prevozno sredstvo. "Vožnja vlakom u uređenim zemljama je najudobnija i ekološka najprihvatljivi oblik putovanja. Nadam se, kao čovek koji voli vozove, da ću to doživjeti kako u Sloveniji, tako i regionu."
