<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zekerijah Smajić: Šta nam donosi Federica Mogherini?

ANALIZA

Federica Mogherini dolazi na Balkan u vrlo specifičnom trenutku, u kojem niko ni sa kim izvan svojih nacionalnih torova ne govori!

01. mart 2017, 12:00

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove, sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini, ovogodišnju balkansku turneju započela je posjetom Crnoj Gori.

Od 1. do 4. marta, visokorangirana gošća iz Evropske unije će boravit i u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a nakon Podgorice prvo stiže u Sarajevo. U BiH će je dočekati protokol s više folklora. Prvi sastanak je s tročlanim Predsjedništvom države, nakon toga će se obratiti društveno introvertnim i stranački podijeljenim studentima osam javnih univerziteta, a zatim su na redu predsjedavajući Vijeća ministara, dvoje njegovih zamjenika i ministar vanjskih poslova.

Kada politikantstvo sebičnih etnonacionalističkih vrhuški eskalira do crvene linije, kada „Bošnjaci svojim zahtjevom za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, žele da unište Srbe i Republiku Srpsku“ (Dodik) – dolazak prefinjene, ali ipak oštre i istrajne Federice Mogherini u Bosnu i Hercegovinu i na Balkan, ima poseban dnevnopolitički značaj. Pogotovo što nije nikakva novost da je za šeficu evropske diplomatije, isto kao i za cijelu EU, Zapadni Balkan „ključni prioritet“ jer se nalazi „u samom srcu Starog kontinenta“.

U vrijeme kada je Evropska unija u latentnoj krizi vlastitog identiteta i međunarodnog ugleda - balkanski politički košmar, etnonacionalistički revizionizam i ekonomsko-socijalno bespuće s jedne strane, te većinska opredijeljenost građanstva za evropske integracije, zahvalan su manevarski prostor za reafirmaciju ideja EU na izvanunijskom prostoru na kojem joj rejting i dalje zabrinjavajuće pada, pogotovo nakon ideje o reorganiziranju  Evropske unije na regionalnom principu i u „više brzina“.

“Radim sa željom da vidim napredak na reformskom putu svakog od partnera sa Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji, kako bi bilo osigurano da taj proces neumoljivo napreduje. Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi i dalje ostaju iznimno važni u ovom kontekstu“, napisala je  Mogherini uoči polaska iz Bruxellesa.

Ova posjeta ima naglašenu regionalnu balkansku notu jer je očigledno da se Balkan u cjelini, a njegov zapadni dio posebno, nije u stanju osloboditi balkanštine kao mentaliteta i stalno novih pokušaja balkanizacije Evrope kroz uskointeresno potenciranje etnonacionalnih razlika. Istovremeno, Zapadna Evropa, uz sve institucionalne slabosti, ne gubi tempo u traganju za jednakostima u etno-kulturnim, historijskim i mentalnim razlikama (Equally Divers).

Federica Mogherini, dakle, dolazi na Balkan u vrlo specifičnom trenutku, u kojem niko ni sa kim izvan svojih nacionalnih torova ne govori! Ubrzo nakon ove posjete, u BiH će doći i evropski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva, Johannes Hahn.

Bez obzira što permanentna nestabilnost na Zapadnom Balkanu jeste neka vrsta geografske 'epruvete' za svakovrsna geopolitička ispitivanja i mućkanja, ovakav - novi pristup prema Balkanu otkriva i novu maniriku evropskih funkcionera koja se sada ne svodi, kao decenijama ranije, samo na birokratsko mudrovanje iz sjedišta, već se sa zavrnutim rukavima 'kopa' po terenu kako bi se što spremnije izašlo pred institucije EU.

Od takvih terenskih zapažanja i izvještaja zavisit će i zaključci, preporuke i mjere zajedničkih tijela u Bruxellesu. To, međutim, ukazuje i na stepen svijesti evropskih zvaničnika o opasnosti i nepredvidljivosti situacije na ovim prostorima.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, jedan od ključnih 'majstora' svih naših nereda, svađa i blokada neće se sastati s potpredsjednicom Evropske komisije. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je otputovao u Moskvu da bi održao predavanje ruskim studentima na prestižnom Institutu za međunarodne odnose - gotovo u istoj satnici kada se Mogherini bude družila sa društveno introvertnim i uglavnom nacionalno podijeljenim studentima ovdašnjih univerziteta.

Tako će, siguran sam, visoka evropska gošća ostati bez suštinskog odgovora na pitanje zašto institucije ovog entiteta ni do danas nisu predale svoje odgovore na Upitnik Evropske komisije iako je okvirni rok za prvu verziju odgovora bio 30. januara. 'Potrošen' je, evo, i februar u kojem je trebalo izvršiti usklađivanja eventualnih razlika i nesporazuma po svim pitanjima iz Upitnika, pa se sa velikom sigurnošću može predvidjeti da BiH do kraja maja neće imati vjerodostojne odgovore koje će Evropska komisija moći prihvatiti.

Pogotovo što smo i u treći mjesec ove godine, evo, ušli s kontroverznim haškim kovertama za „troglavo Predsjedništvo“, s Danom nezavisnosti kojeg pola države ne samo da ne slavi, već i negira, s krizom u radu državnih institucija kakva nije bila od Daytona, i s entitetima koji su pred ekonomsko-socijalnim bankrotom ako im MMF konačno uskrati inače vrlo sumnjive kreditne tranše kojima se javni fondovi održavaju na infuziji.

Stalna retorička matrica po kojoj su vrata Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu otvorena, a napredak na putu EU integracija za pohvalu, prerasli su u iritantno 'šupljiranje' koje je samo sebi svrha i u korist samo onima koji su, kao, zaslužni za takve grandiozne poduhvate. Naravno, uvijek se u sličnim prilikama mora ukazati i na preostale obaveze, prioritete i neizbježne „klauzule uslovnosti“.

Tako će, siguran sam, i ovoga puta biti rečeno da su dosadašnji reformski uspjesi maestralni, zadivljujući i do sada neviđeni, ali...i da u narednom periodu treba ostvariti sve preostale obaveze iz Reformske agende i finalizirati odgovore iz Upitnika Evropske komisije. „Bez toga nema napretka u procesu približavanja Bosne i Hetrcegovine Evropskoj uniji“, odnosno, nema kandidatskog statusa do kraja ove godine!

Put Balkana ka Evropskoj uniji je među 12 glavnih tema kojima će se zvanični Bruxelles baviti u ovoj godini. To nije za podcijeniti imajući u vidu u kakvim turbulentnim vremenima globalna zajednica, pa i EU u njoj, danas živi.

Ako uspije smisliti međunarodno-pravne, političke ili finansijske trikove pomoću kojih će primorati balkanske vožde da se prevaziđu  makar međunacionalna neprijateljstva iz dalje i bliske prošlosti, i ako uspije racionalno odgovoriti na sve nervoznije pozive nezaposlene omladine da se spasi  makar njihova budućnost, Federica Mogherini će biti upamćena kao čarobnica koja će od građana ove regije imati iskrenu naklonost i ljudsku zahvalnost.