U ovoj emisiji govorimo o startupima, o tome kako se oni razvijaju, ko pruža podršku razvoju startupa u BiH i na koji način treba razmišljati i djelovati ukoliko želimo u potpunosti iskoristiti potencijale i mogućnosti poslovnog razvoja u BiH.
Naši gosti su Edin Mehić iz Networks, Sarajevo; Srđan Sukara iz Qlab, Banjaluka; Ivana Perković iz poslovnog parka SPARK, Mostar; Drago Gverić iz Inovacionog centra, Banjaluka.
Ivana Perković kaže da su u poslovnom parku Spark u Mostaru pokazali da je, uz ogroman trud, sve moguće. „Vrijeme u kojem živimo, bez obzira na sve poteškoće, je ipak pravo vrijeme. Prije mjesec dana, veliki investitori su odlučili da ulože svoj novac i svoje vrijeme da mentoriraju mlade ljude, tako da možda dolazi neko naše vrijeme, da BiH ima neku perspektivu kada je u pitanju ulaganje u startupe. Mislim da je ovo idealan trenutak da pokažemo primjerom da se može i na koji način jedan startup može uspjeti.“
Edin Mehić na početku objašnjava sam pojam startupa. „Startup je riječ na koju se mi zaista trebamo navići. To nije moda koja će proći za mjesec-dva, to je potpuno novi način razmišljanja kako pokretati biznis. Složio bih se sa Ivanom da je sad najbolji trenutak. U proteklih 20 godina sve je napredovalo, pa tako i način na koji pokrenuti biznis. Ono što ja zagovaram i što je moj princip, jeste da istestiraš svoju biznis ideju prije nego što uložiš i marku. I to je ljepota što danas svako može istestirati svoju ideju i naći najbolji način kako da pristupi tržištu. Ali najjednostavnija definicija startapa je organizacija koja traži proizvod ili uslugu koju tržište treba.“
Kroz Inovacioni centar u Banjaluci prošlo je preko 200 ljudi, koliko ih je do sada prijavilo svoju ideju, kaže Drago Gverić. „To znači da su prepoznali mogućnost šta znači započeti startup i tražiti mogućnost da radiš i da zaradiš novac. Potencijala ima, mogućnosti ima, tržište i informacije su dostupni, sve je otvoreno i može da se sazna, može da se testira, da se dobiju neke predkvalifikacije kako će to da izgleda, a postoji određen broj organizacija, ne samo Inovacioni centar, koje daju podršku da ta testna faza prođe za vrlo malo novca, koji je u poređenju sa pravljenjem klasičnog biznisa i uspostavom kompanije minoran. Može da se istestira ideja, da se dođe do zaključka da li da se to poslovanje stavi na čvrste noge ili da se ta ista ideja redefiniše i prilagodi tržištu i da uspije. Ideja ima, kao i judi svih životnih dobi sposobnih da iznesu poslovnu ideju, da naprave biznis i da zaposle druge ljude. Geografski se nalazimo na mjestu gdje nam je ostatak regije, pa i Evropska unija, prilično blizu pa je plasman proizvoda jednostavan kada govorimo o konvencionalnom biznisu, a o IT neću ni govoriti jer on ne poznaje ni granice, ni mjesto, bitna je samo isporuka proizvoda.“
Srđan Sukara objasnio je na koji način funkcioniše coworking prostor i koja je najveća korist rada u takvom okruženju. „Vrijednost ležu u tome, ne samo da imate fin, ušminkan prostor i dobar internet, već da se spajate sa sličnim ljudima sa kojima ćete graditi mrežu kontakata, da dobijete uvide i povratne informacije od tih ljudi i onda tu ideju skalirate na mnogo većem nivou i uspijete da je realizujete na tržištu. Mi smo počeli kao klasičan coworking, ali budući da u Banjaluci sada već ima dosta startupa, odlučili smo da širimo svoje usluge, radićemo periode inkubacije za ljude koji imaju dobre startup ideje, moći će besplatno koristiti prostor, ali dobijaće i mentorstvo, koje je daleko bitnije od fizičkih stvari koje možemo da im ponudimo.“
