Vlada SAD ocijenila je Sarajevo kao visokorizičnu lokaciju za terorističke aktivnosti, koje mogu biti usmjerene ka zvaničnim interesima Vlade SAD ili mogu uticati na njih”, navodi se u izvještaju.
Da li zbog priprema za samit u Sarajevu, informacije iz američke vlade, nisu mnogo potresle ni Savjet ministara ni bezbjednosne agencije u BiH. Ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića, izvještaji posebno ne brinu. Razloga za crveni alarm i hitnu sjednicu Savjeta ministara, kažu upućeni, ima i više nego dovoljno.
“Nema crne liste, nije crna lista, već su date određene preporuke i određene konstatacije u pogledu terorizma i organizovanog kriminala itd. ali ne, nije crna lista”, istakao je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.
Činjenica da su u Sarajevu skoncentrisne institucije međunarodne zajednice, a da je ono istovremeno i bezbjednosna prijetnja, trebalo bi da zabrine insitucije BiH. Dok one odreaguju, građani kojima je u planu put preko Atlantika, mogli bi da plate ceh.
“Prije 10 godina bili smo u situaciji da građani BiH za SAD mogu dobijati vize turističke na deset godina. Taj procenat se sve više i više smanjuje i mnoge druge aktivnosi i beneficije koje smo imali polako gubimo”, kazala je Ana Trišić Babić, bivši diplomata.
BiH se našla i na “crnoj listi” američke vlade, zbog pranja novca od trgovine drogom. U najnovijem Međunarodnom izvještaju o strategiji kontrole narkotika, BiH se našla rame uz rame sa Avganistanom, Belizeom, Nikaragvom, Liberijom, ali i Srbijom i Albanijom.
“Većina aktivnosti pranja novca u BiH fokusirana je na izbegavanje poreza, i većina izvještaja o sumnjivim transakcijama su povezani sa utajom poreza. Manji iznos uključuje prikrivanje prihoda od ilegalnih aktivnosti, uključujući trgovinu ljudima, krijumčarenje droge, organizovani kriminal i korupcija. Korupcija je duboko ukorjenjena, utiče na sve nivoe privrede i društva”, kaže u izvještaju Biro za diplomatsku sigurnost.
U izvještaju piše da je BiH tržište i tranzitna zemlja za prokrijumčarene robe, uključujući i cigareta, oružje, falsifikovanu robu, građu i lož ulje. Ocijenjeno je da su državne institucije za sprovođenje zakona slabe i da državna struktura usporava donošenje mjera protiv pranja novca i trgovine narkoticima.
