<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Jedemo li trulo meso: Kako salama može koštati 1,5 marku?

MESO

Mi dobijamo zamrznuto meso, a Bog zna kad je zamrznuto. Dolazi nam genetski modifikovana hrana. Nevjerovatno šta se dešava. Treba jasno stajati deklaracija koje meso je u pitanju, a ne da mi kengura podvaljuje pod junetinu. Neka je i meso kengura ako je zdravo i da piše tako

22. mart 2017, 12:00



Uvoz pokvarenog mesa u BiH dešava se već godinama jer nema zaštite domaće proizvodnje, smatra Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.

"Takve stvari u vezi trulog mesa se godinama dešavaju jer nema zaštite domaće proizvodnje, nema kontrole dovoljno. To je opštepoznata stvar u državi jer ovdje radi ko šta hoće, može uvesti ko šta hoće, nemamo osposobljene laboratorije i to je problem ovdje", rekao je za N1 Bićo.

Građane je potresla jučerašnja vijest o uvozu trulog mesa iz Brazila, ali kako predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH ističe, to nije ništa novo i da su oni u tom Udruženju upoznati sa tom situacijom, ali da država ne vodi brigu o ovome izuzetno velikom problemu za bh. građane.

"Signal je davno trebao da se pojavi u državi, odnosno onda kada se pojavila salama od 1,5 KM, a ne sad kad se desilo", komentarisao je Bićo.

Kazao nam je i kako BiH nema dovoljno mesa.

"Kompletna proizvodnja ne zadovoljava ni 20 posto naših potreba. Mi 80 posto uvozimo - od mesa, brašna, dok je prije rata bilo obrnuto i to se sve dešava zbog nedovoljne brige države oko proizvodnje i zbog nebrige o vlastitoj proizvodnji i zaštiti domaće proizvodnje", rekao je za N1.

Iz ovog Udruženja odavno upozoravaju da kontrola na granicama nije dobra i da je neophodno pooštriti kontrolu. Kaže nam kako se dešavaju situacije da meso ne može ući u Republiku Srpsku, pa uđe u FBiH.

"Mi dobijamo zamrznuto meso, a Bog zna kad je zamrznuto. Dolazi nam genetski modifikovana hrana. Nevjerovatno šta se dešava. Treba jasno stajati deklaracija koje meso je u pitanju, a ne da mi kengura podvaljuje pod junetinu. Neka je i meso kengura ako je zdravo i da piše tako", istakao je Bićo.

"Ne treba velika pamet da se vidi gdje to pokvareno meso završava - u salamama, paštetama... Dodaju se razni aditivi. Kako će drugačije salama koštati 1,5 KM", pita se predsjednik Udruženja te navodi kako bh. mesne industrije rade šta hoće.

"Kako je moguće da bh. proizvođači uvezu meso iz Poljske i plasiraju ga kao da je naše", rekao nam je.

Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević je u razgovoru za N1 istakao kako je upoznat sa spornim slučajevima o mesu iz Brazila, ali navodi kako bez obzira koja roba je u pitanju, u ovom slučaju meso, ne može ući u našu zemlju dok ne prođe određene kontrole.

"Kad je uvoz u pitanju, neophodno je da roba dobije uvjerenje o kvaliteti, a u ovom slučaju meso. Postoje kancelarije unutar svake carinske ispostave. Ured za veterinarstvo daje uvjerenja o kvaliteti. Bez toga nemoguće je da prođe carinski postupak. Ukoliko Ured za fitosanitarnu inspekciju ili Sanitarno-tržišna inspekcija posumnja na robu, uzimaju uzorak koji ide na analizu. Ako je meso uredu, ono tada dobija uvjerenje i ulazi u BiH. U slučaju da ne zadovoljava kriterije, uvozniku se nalaže da se roba uništi ili izveze iz BiH", objasnio nam je Kovačević.

Istakao je za N1 i da postoje podaci o uvozu mesa u BiH u 2016. godini koje ima porijeklo iz Brazila, ali da to znači da je prošlo sve kontrole.

"Bez svih neophodnih dozvola ne bi moglo ući u BiH, što znači da to meso koje je uvezeno, da je postojala sva potrebna dokumentacija i uvjerenja", kazao je.