<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Svjetski dan zdravlja 2017: Koliko smo depresivni?

DEPRESIJA

Razgovarajmo o depresiji ne samo danas, nego tokom cijele godine.

07. april 2017, 12:00

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 300 miliona ljudi trenutno živi s depresijom.

Kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost te generalno nezadovoljstvo životnim okolnostima uzrok su porasta oboljelih od depresije u Bosni i Hercegovini.

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja kako bi se podigla svijest o zdravlju populacije svijeta.

Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Razgovarajmo o depresiji”.

Prva Svjetska zdravstvena skupština koju je organizovala Svjetska zdravstvena organizacija održana je 1948. godine. Odlukom skupštine 7. april određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine.

Ovaj dan se obilježava kako bi se izgradila svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije. Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na dan 7. april, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Šta je depresija?

Depresija je bolest koju karakterišu poremećaji raspoloženja u dužem trajanju, koji utiču na osobnost i sve aspekte života.

Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje je, između ostalog, potaknuti i motivisati osobe koje boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć; edukuju porodicu, prijatelje i kolege koji žive s osobama oboljelim od depresije, kako bi bili sposobni pružiti podršku oboljelom; bolje informisati opštujavnost o depresiji, njenim uzrocima i mogućim posljedicama, te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti, a antidepresivi su već sada među traženijim lijekovima u BiH gdje je samo protekle godine prodato više od milion pakovanja.

Više od četiri posto svjetskog stanovništva živi s depresijom, a ukupan broj osoba koje boluju od ovog čestog poremećaja u posljednjih je deset godina porastao za 18 posto, što u brojkama iznosi oko 322 miliona, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Porast prodaje lijekova

U Bosni i Hercegovini je teško doći do preciznih podataka o broju osoba koji pate od depresije jer se, tvrde stručnjaci, ne radi prijava depresije kao poremećaja, ali su podaci o prodaji lijekova pokazali da je upotreba antidepresiva među bh. stanovništvom u porastu, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka.


Foto: Ilustracija


U BiH se za liječenje depresije koristi nekoliko lijekova iz skupine antidepresiva. Najčešće se koriste antidepresivi iz podskupine takozvanih inhibitora ponovne pohrane serotonina, neurotransmiterske hemikalije koja kada je u ravnoteži daje osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti.

Prema podacima kojima raspolaže, ukupna potrošnja lijekova iz skupine antidepresiva u BiH tokom posljednje tri godine je u porastu. Tako je 2014. godine prodato 887.573 pakovanja antidepresiva, u 2015. godini 955.762 i 1.030.898 pakovanja u 2016. Posljednji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2015. godinu pokazuju da je na takve lijekove potrošeno 9.071.167,45 KM.

Psiholog Čedo Novaković rekao je da se lakše nositi s depresijom koja ima objektivne uzroke (posljedica bolesti, katastrofe, gubitka drage osobe) nego s tzv. reaktivnim depresivnim stanjem koje je sve češće, a u takvo stanje ljudi upadaju jer nisu ostvarili neke od željenih ciljeva i planova ili ih nešto frustrira, nervira ili iritira.

"Reaktivna stanja je mnogo teže liječiti jer su specifična prema karakteru ličnosti koja doživljava takvo stanje. Ima mnogo slučajeva kad osoba subjektivno reagira na neki događaj, onda se povlači od okoline ili od društva ili pribjegava najekstremnijem obliku poput suicida (samoubistvo) ili neki od oblika samoranjavanja", rekao je Novaković. 

Po njegovim riječima osobe iz bliže okoline mogu prve primijetiti promjene u ponašanju i pomoći razgovorom ili savjetom ili nagovorom da osoba koja je 'upala' u neku vrstu depresivnog stanja zatraži stručnu pomoć.

Foto: Ilustracija

Prepoznaj depresiju

Priroda depresivnog poremećaja je takva da utiče na način na koji se hranimo, spavamo, kako se osjećamo i kako se doživljavamo. Mnogi za sebe govore da su “depresivni”, ali prava depresija nije loše raspoloženje i tuga koja će proći za dan ili dva uz malo dobre volje, dobro društvo, razgovor sa prijateljima ili uz šetnju. U stvari, prava depresija se ne može odagnati snagom volje i nema koristi od blagonaklonih reči ljudi oko nas da se saberemo, stisnemo zube i idemo dalje, ili opaski poput “S obzirom šta ti se dešava, nije ni čudo da si depresivan/na i da razmišljaš o najgorem”.

Treba napomenuti da depresija može biti blaga, umjerena, teška i teška sa psihotičnim elementima, piše Psihološko savjetovalište za mlade. Osnovne simptome čine:

·Nedostatak životne radosti ili smanjenje uživanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period prije pojave bolesti;

·Osjećaj tuge ili žalosti. Osoba se nekada osjeća vise praznom nego tužnom, ili navodi da je istovremeno i tužna i prazna;

·Bezvoljnost, kao gubitak interesa za hobije i sve drugo u čemu je osoba ranije uživala;

·Niska energija i brzo umaranje;

·Strah se javlja kod mnogih, najčešće vezan uz misli kako će se nešto loše da se dogodi;

·Smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali i kao pojačana potreba za snom;

· Razmišljanje o samoubistvu i smrti uopšte;

· Teškoće u donošenju odluka;

·Oštećena koncentracija i pažnja;

·Smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje;

· Osjećaj krivice, bezvrednosti i bespomoćnosti;

·Stalne fizičke smetnje kao glavobolja, probadanja, vrtoglavica, hronični bolovi, usporenost u kretanju;

·Razdražljivost;

·Nemogućnost opuštanja;

·Gubitak ili povećanje tjelesne mase.