<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Najiskusniji ZMIJOLOVAC IZ HERCEGOVINE druguje sa otrovnicama: Ulovio oko 500 POSKOKA, siktali i u Kustinom filmu

Ljubinje

Drago Lečić (64) iz ljubinjskog sela Žrvanj višedecenijski je lovac je na poskoke, a verovatno i jedini u BiH, koji je još kao učenik braći i sebi kupovao školski pribor i udžbenike od prodaje zmija otrovnica.

19. april 2017, 12:00

 Zmije su ujedale njegovog brata, majku i njega, ali on nije prestao da ih lovi.

Zmije u filmu Emir Kusturice „Na mlečnom putu“ ulovio je upravo ovaj Ljubinjac. On kaže da bi, možda, i odustao od tog posla, jer otkupa u Ljubinju odavno nema da ga pre nekoliko godina nisu angažovali da hvata poskoke za film. On je te godine u Žrvnju uhvatio ih je pedestak.

- Od prvog otkupa, pre pedeset godina, pa do ovih za Emirov film ulovio sam oko 500 poskoka - ističe Lečić. Drago se seća da je u otkupnu stanicu u Ljubinju zmije donosilo nekoliko lovaca iz ljubinjskog kraja i Popovog polja, a među njima je bila i jedna žena iz sela Gornja Ivica.

- Prve otrovnice za otkup sam ulovio sa 14 godina. Tada sam i brata obučio da ih lovi dugim drvenim štipaljkama. Zmije smo stavljali  u boce. Drvenim štipaljkama drže se iza glave, a u grlić boce prvo se spusti rep. Zmije u ondašnjoj ljubinjskoj Zemljoradničkoj zadruzi otkupljivale su se za zagrebačku “Plivu”, a cena je bila dobra, dve “crvene” postotinu dinara za komad – kaže on.

Ovaj Ljubinjski zmijolovac kaže da se poskoci love od marta do oktobra, te da ova otrovnica nikada ne napada ljude, samo se od njih brani.

- Između dve Gospe penju se na drveće. Neko kaže da je to zbog hrane, a neko da se rashlade, jer je tad velika vrućina i kalendarski kraj leta. Pričaju da poskok ugine ako na vreme ne siđe sa drveta i uhvati ga zima, a ja sam ih gledao na drvetu i u januaru - ističe Lečić.

Iako su poskoci njegova specijalnost hvatao je i kravosce, neotrovnu zmiju, koja naraste i preko dva metra. Ova što je Drago osamdesetih godina prošlog veka ulovio u selu Orah kod Bileće bila je duga skoro tri metra. Seća se da su nekada stočari od ujeda zmije lečili stoku, naročito goveda, biljkom sprijež.

- Na mestu gde bi se uvlačio sprijež nastane gučica, koja otpane, a stoka ostane živa.  Slušao sam priču i za macinu travu, samoniklu biljku koju mačka traži kad je ujede poskok, ali zmije retko ujedaju mačke - kaže on.

Strastveni zmijolovac kaže da nikada ne bi probao meso zmije, iako je gledao neke ljude kako peku meso otrovnice.