Za portal Buka razgovaramo sa Sanelom Dropulić, preduzetnicom i voditeljkom Virtualnog ženskog poduzetničkog centra iz Zagreba. Ona je vlasnica i direktorica tvrtke Expert Product d.o.o. Zaprešić.
Sa Sanelom razgovaramo o ženskom preduzetništvu, načinima kako započeti sopstveni biznis, trenutnom stanju na tržištu, ženskoj solidarnosti, balansiranju između porodice i karijere i drugim temama.
Sanela, možete li nam reći nešto više o ženskom Virtuelnom centru koji ste osnovali u Zagrebu? Sa kojim ciljem ste ušli u ovu priču?
Iako u porastu, žensko poduzetništvo ni do danas nije dobilo ozbiljnije priznanje za obol kojega čini hrvatskom gospodarstvu. Mjerodavne institucije zaobilaze ovu rodnu podjelu, a prečesto žene ostaju zaboravljene ne samo na svom početku nego i na uzlaznom putu poslovne ideje. Upravo iz takvih zanemarivanja žena poduzetnica, rodila se ideja pokrenuti Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr, prvi takve vrste ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoistočnoj Europi. U tom pravcu, osim otvaranja Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr, koji postoji od siječnja 2016. godine, organizirali smo cijeli niz aktivnosti na promicanju žena u poduzetništvu, ali i poduzetništva općenito.
Djelujemo kao središnja institucija, osnovana od samih poduzetnica i poduzetnika, isključivo u interesu naših članica i članova. Naša je misija ohrabriti žene na veći poduzetnički angažman u hrvatskom gospodarstvu te olakšati ulaganje u obrazovanje i učenje u poduzetničkom sektoru. Virtualni ženski poduzetnički centar lansiran je prije godinu dana kao digitalna platforma za promociju i unaprjeđivanje poslovne aktivnosti poduzetnica, te je bio i jeste usmjeren razmjeni znanja, tehnologija i inovacija
Kroz naše brojne projekte osigurali smo razmjene iskustava, stvaranje poslovnih kontakata, povezivanje i unapređenje poslovne mreže poduzetnica, kako bi im pristup i opstanak na tržištu bio što kvalitetniji, a put do uspjeha što izvjesniji. Jer nitko neće poboljšati stanje na tržištu u korist žena poduzetnica, osim samih žena koje moraju shvatiti da je samozatajan, disciplinirani rad i poslovno odricanje poželjno za poduzetnički uspjeh, ali i nepravedno dovodi do marginaliziranja svih napora koje žene ulažu u tom pravcu. Virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr daje i dat će sve od sebe da se ta zanemarenost promijeni, a poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu. Stoga ne čudi da se danas iz cijele Hrvatske javljaju buduće i sadašnje poduzetnice sa željom imati na jednom mjestu, u ovom slučaju u virtualnom svijetu svoju temeljnu instituciju koja će za njih pronalaziti sve potrebne odgovore i informacije, podupirući projekt www.poduzetnica.hr iza kojega - stoji marljiva ekipa.
Želja za unapređivanjem poslovnih aktivnosti, upoznavanjem i zajednički rad s ostalim kolegicama i kolegama poduzetnicima, "konzumiranje" sadržaja koje nudimo, networking, kvalitetnije povezivanje i razmjena iskustava, ali prije svega zajedničko djelovanje prema što kvalitetnijim aktivnostima na realnom tržištu - glavni su pravci našeg djelovanja zbog kojega je od svog osnutka (01. 01. 2016.) do danas Virtualni ženski poduzetnički centar okupio 2.300 članica i 73 člana. I stalno nam raste broj novopridošlih poduzetnica i poduzetnica, ne samo iz Lijepe naše, nego sve više članova bilježimo i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore te Makedonije, čime je naš projekt postao i regionalni. S jednom glavnom misijom - snaženja ženskog poduzetništva, ali i poduzetništva općenito.
Koliko je danas, na našim, prostorima teško započeti biznis, uopšte upustiti se u malo preduzetnišvo, jer je svaki dan borba?
2010 godine na jednu ženu u hrvatskom poduzetništvu dolazilo je 2.6 muškaraca, a danas je ta brojka na 1.9 što dovoljno govori o porastu ženskog samozapošljavanja po principu sama svoja šefica. Žene su u hrvatskom društvu većina – po brojnosti, po obrazovanosti, po nezaposlenosti. U manjini su kada je riječ o zastupljenosti na izbornim listama političkih stranaka, pa čak i kada se plaća kazna od 50 tisuća kuna, ali i u društvenoj pozornosti, upravljačkim tijelima privatnih i državnih kompanija, po visini plaća...
Ne začuđuje stoga da sam odlučila kao poduzetnica uzeti sama stvari u svoje ruke - s prvim danom 2016. pokrenuti platformu za unaprjeđenje poslovnih aktivnosti, povezivanje i edukaciju – Virtualni ženski poduzetnički centar www.poduzentica.hr
Hrvatskoj ima procijenjenih 50.000 poduzetnica, od čega je jedna četvrtina njih i vlasnica vlasnica trgovačkih društava, a 30 posto obrta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore poduzetnice ostvaruju 20 posto izvoza te 11 posto od ukupne dobiti. Imajući na umu da lijenost u poduzetništvu dolazi na naplatu odmah, a marljivost u budućnosti, mnoge žene okrenule su se samozatajno i „bez puno buke“ vlastitom biznisu, stvarajući danas jedan od najbrže rastućih segmenata hrvatske ekonomije.
Snaga ženskog poduzetništva u Hrvatskoj iz dana u dan kao pozitivan primjer u regiji, a na krilima kvalitetnih start up-ova, doživljava procvat. Ono što sustavno nedostaje, a poduzetnice traže svakako je inovativan pristup umrežavanju kako na domaćem tako i inozemnim tržištima. Svjesne su bolnog nepostojanja ili tek slabe logistike za promociju i razvoj poduzetničkih aktivnosti žena ovog dijela Europe. Traže i žele provedbu kontinuiranih edukacija kao najboljeg ulaganja u poduzetništvo, ali i poticanje lokalnih i nacionalnih mjerodavnih institucija za pokretanje i razvoj ženskog poduzetništva.
Iako žensko poduzetništvo nije tradicionalno ukorijenjeno u hrvatskom društvu, posljednjih godina sve više žena pokreće, na krilima kvalitetnih start up-ova, svoja poduzetništva koja prerastaju nerijetko u tvrtke srednje veličine do 50 zaposlenih. Žensko poduzetništvo postalo je jedan od najznačajnijih pokretača naše ekonomije, posebice od ekonomske krize na ovamo.
Globalni summit žena liderica 2017.
Da li je ženama dodatno teže jer su žene imajući u vidu da živimo u, još uvijek, tradicionalnim društvima?
Žene u Hrvatskoj, ali i regiji jugoistočne Europe kreću u poduzetništvo iz dva razloga: karijerni zaokret ili poslovna nužda (nakon otkaza). Naime, u prvom slučaju (razlog zbog kojega sam i ja krenula u poduzetništvo) žene nakon dugogodišnjeg uspješnog rada u različitim sustavima, a nakon prikupljenog iskustva, znanja, poznanstava te prije svega materijalne zaleđine kojom mogu financirati vlastito poduzetništvo, u određenom trenutku svojih karijera (najčešće i uvjetovano obiteljskim razlozima te željom da kvalitetnije usklade svoje privatne i poslovne obaveze) odluče biti same svoje šefice. Pokreću poslovne poduhvate – tvrtke, obrte ili pak udruge te kreću u poduzetničke vode nošene karijernim zaokretnom, kojim im najčešće u početku ne pruža toliku materijalnu satisfakciju, koliko zadovoljstvo što su prvi puta u životu odgovorne za vlastiti poslovni uspjeh i angažman.
Drugi razlog jest ostanak bez posla – zbog gašenja radnog mjesta, otkaza uslijed tehnološkog viška, stečaja ... a uslijed uzaludne potrage za novim poslodavcem koji je za žene iznad 40 godina starosti najčešće i nepostojeći (jer su u kategoriji najteže zaposlivih žena).
Situacija na tržištu je loša i nepovoljna za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti pesimistični. Situacija je idilična i nikada bolja za žensko poduzetništvo, ako ćemo biti optimistični. Naravno da je istina negdje između – baš kao i kod svake druge situacije u našim životima – bilo poslovne bilo privatne naravi.
Žene su postale hrabrije, samostalnije, ne žele izvor svoje egzistencije vezati uz druge osobe ili poslovne subjekte, nego žele uzeti poslovnu sudbinu u svoje ruke. Više se educiraju, vrlo su spretne i marljive, shvaćaju da uspjeh ne dolazi preko noći i marljivo grade svoj poduzetnički potencijal. Nije lagano, ustvari vrlo je teško jer za razliku od muških kolega poduzetnika, žena mora sve što želi postići u poslovnom svijetu uskladiti s obitelji, u kojoj nerijetko nema potporu. No, sve veći broj uspješnih poduzetnica dokazuje da više niti nebo nije granica kada je nesalomiva ženska poslovna volja u pitanju.
Države Skandinavije, među kojima je Švedska najrazvijenija, danas spadaju u države svijeta s najmanje rodne diskriminacije, za što su se pobrinuli strogi zakoni, te njihova učinkovita provedba. No i unatoč takvim uvjetima rodne izjednačenosti koju štite zakoni i učinkovita provedba, žene u Skandinaviji imaju manje plaće od muških kolega, teže se probijaju na rukovodeća mjesta u upravama kompanija, teže dolaze do poslova, manje im se daje na značaju u poslovnim projektima.
Možete onda zamisliti samo kakva je situacija u Hrvatskoj koja od svih EU država ima jednu od najizraženijih rodnih diskriminacija (podaci Eurostata) i to već godinama. Imamo odlične zakone, ali koji su velikim dijelom u srazu s hrvatskom stvarnošću– neučinkoviti. Jedan od najzornijih primjera su otkazi ženama koje su u drugom stanju, iako po nikakvom slovu zakona trudnica ne može izgubiti radno mjesto. Dodatak su tomu i sudovi koji vode određene procese i godinama (primjerice ako ste dobili otkaz za vrijeme trudnoće parničenje traje sve dok Vam dijete kojega ste rodili za vrijeme otkaza ne postane punoljetno). Rješenje je prokazivanje institucija i pravnih osoba koje ne poštuju prava žena (posebice onih temeljnih) i to na sav javni glas putem medija, kao i pozivanjem mjerodavnih institucija da obavljaju svoj posao. Mnoge žene radije će biti žrtve rodne diskriminacije, no da dignu svoj glas protiv iste. Nadamo se kako će se bez ustručavanja sada obraćati i Virtualnom ženskom poduzetničkom centru kako bi se takve nemile pojave u hrvatskom društvu svele na minimum.
Koliko je ženskom preduzetništvu važna podrška drugih žena koje su već uspjele, to bi trebala biti ženska solidarnost? Koliko je imamo, treba li raditi više na tome?
Doista je činjenica da je kroz ljudsku povijest žena je ženi najčešće bila vuk, da se od svog nastanka žene se mrze i ne vole. Ratuju ljubomorom i podmetanjima, uništavaju niskim udarcima, nastoje zadati bol tračevima. Činjenica je i da je moderno vrijeme donijelo promjenu paradigme. Pritisnute egzistencijalnim problemima, poslovnim nedaćama i nesnalaženjima, žene su se odlučile na suradnju, potporu i međusobno uvažavanje. Dogodilo se poduzetništvo u žena, koje je postalo jedan od značajnih katalizatora socijalnog i ekonomskog napretka u državama jugoistočne Europe.
Ekonomski neovisne, obrazovane i osviještene, žene su jedine mogle osigurati da se nazadnjaštvo, destruktivne ideologije i okovi teške povijesti ovih prostora otresu s naših ramena i da nam društva koja ostavljamo našoj djeci krenu prema uspjehu i boljitku. Žene su postale kreatorice bolje sutrašnjice, pokretačice pozitivni promjena, graditeljice prijateljstva, uzajamnosti i povjerenja, a poduzetnice korak više od toga jer u međusobne odnose prožete konstruktivnim dijalogom, unose i poslovne poduhvate koji svima nama donose benefite. Poduzetnice su primjer suradnje, zalaganja, odricanja i kao takve stupovi svakog društva koje želi prosperitet, primjer kako žena ženi može biti najbolji oslonac, nikako nevolja.
Sanela D. sa dvije kćerke
Vi ste uspješna u polju kojim se bavite, a sa druge strane majka ste četiti kćerke. Koliko je teško balansirati između karijere i porodice?
U mom životu je jako puno ljubavi, sreće i zadovoljstva. Svaki neuspjeh nisam smatrala svojim padom, nego naučenom lekcijom, uvijek sam nastojala biti pozitivna i konstruktivna, pomagati drugima uvijek je bio najljepši osjećaj, bolji nego da ja moram tražiti pomoć. Ljudi u Hrvatskoj su generalno gledajući previše pesimistični, negativni, puni frustracija, kompleksa, negativne energije i što je najgore od svega ljubomore. S takvim teretom na ramenima nitko ne može dogurati daleko, ali dovoljno je da se samo malo promijeni percepcija i već sve ide lakše. Umjesto da kukamo i ne činimo ništa s pozitivnim stavom smo u akciji i kreiramo bolje sutra za sebe i druge
Iz navedenih razloga sam uz kolegicu Ivanu Radić napisala i knjigu Ja (ne)mogu biti poduzetnica, prvi hrvatski motivacijski vodič za žene u poduzetništvu i sve one koje će to tek biti kako bi pokazali da i najtamniji tunel ipak završava sa svjetlošću. Dakle sve je stvar percepcije i nas samih.
Posljednjih deset godina aktivno držim predavanja i radionice o tome kako uspješno započeti, voditi i uspjeti u poduzetništvu te kako kvalitetno plasirati uslugu i proizvod na domaćem i inozemnom tržištu. Radionice i predavanja je dosad poslušalo i pohađalo više stotina hrvatskih malih i srednjih poduzetnika. Zahvaljujći velikoj potpori koju imam u svom suprugu Igoru, kao i mojim kćerima Ivi, Elen, Lori i Katarini – stalno pronalazim novu motivaciju, ali i dobivam najveća potporu i inspiraciju za poduzetništvo.
Koja bi bila Vaša poruka ženama koje bi se upustile u samostalan biznis?
Hoću li uspjeti? Hoću li moći? Kako ću se snaći? Prva su tri pitanja koja si poduzetnica postavlja kada s ideje o poslovnom projektu pređe u konkretno poduzetništvo. Novac je uvijek kočnica ako ga nemate, ali i ako ga imate, pitate se hoće li biti dovoljno. No, dobrim planiranjem u prvoj poslovnoj godini, marljivim radom (što znači i rad vikendima te radnim danom i po 12 sati), kvalitetnim tržišnim komunikacijama i naravno upornošću svaka prepreka je savladiva. Jer pitanje novca samo je jedna stavka koja vodi prema uspješnom poduzetništvu. Dobra ideja, razrađena poslovna strategija, tržišne komunikacije, marljivost i upornost... i još cijeli niz čimbenika dovode do uspjeha. Ne kaže uzalud narodna poslovica – Marljivost u poduzetništvu dolazi a naplatu u budućnosti, a lijenost odmah. Teško je, ali se ne bojte. Uvijek razmišljajte unaprijed što želite postići i hrabro koračajte prema svom cilju. Niti jedna planina nije svladana ako je planinar gledao u dolinu umjesto u vrh planine koju je kanio osvojiti. Nema ljepše i zahtjevnije misije od činjenice da upravljate sami svojom poslovnom sudbinom i da ovisite sami o sebi. Kad tad marljivost, upornost i poslovna nepokolebljivost dolaze na naplatu – velikim uspjehom i osobnim zadovoljstvom. Mnoge su se žene poduzetnice usudile i nisu pogriješile.
Kad Vam je bilo najteže tokom karijere i kako ste se izborili sa tim?
Kao stručnjakinja za tržišne komunikacije s više od 20 godine radnog iskustva na domaćem i inozemnom tržištu, iskusila sam rad, posebice na menadžerskim i rukovodećim pozicijama u gotovo svim poslovnim sustavima, od malih, obrtničkih i poduzetničkih poslovnih okruženja, preko multinacionalnih kompanija i velikih javnih poduzeća, do javnih i državnih institucija i na koncu svog vlastitog, uspješnog poduzetništva. Danas sam vlasnica i tvrtke Expert Product d.o.o. specijalizirane za pružanje usluga tržišnog komuniciranja, ali i ostalih aktivnosti za uspješan početak i upravljanje poduzetništvom na hrvatskom i inozemnom tržištu. Expert Product tim čine brojni stručnjaci za marketing, odnose s javnošću, digitalno komuniciranje, web i grafički dizajn, EU projekte, pravno-savjetodavnu pomoć, i drugi koji nastoje svakoj tvrtki ili obrtu olakšati poslovanje u realnom sektoru te pronaći učinkovite odgovore za razvoj i napredak poslovanja. Žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskom gospodarstvu, ali cijele regije, no donedavna sveprisutna recesija koja je nakon globalne „stegnula“ i gospodarstva jugoistočne Europe, donijela je i velike potrese na tržištu rada što se posebice odrazilo na zaposlenost žena. Prepreka je puno, posebice jer hrvatsko zakonodavstvo i birokracija izrazito nepovoljno utječu na domaće poduzetništvo i investicije te se još uvijek kao društvo učimo funkcioniranju demokratskih institucija u službi poduzetništva. Nedavno istraživanje provedeno u 23 države Europske Unije, Hrvatska je zaposjela začelje. U pet od 11 elemenata ispitivanja poduzetničke klime Hrvatska je bila na uvjerljivom posljednjem mjestu. Danas je poduzetništvo u Hrvatskoj više percipirano negativno nego pozitivno, sputano je kompliciranim zakonima koji se često mijenjaju, a nerijetko jedan zakon pobija u djelovanju drugi. Hrvatska boluje od vrlo neservilne birokracije, koja se ponaša kao da živi sama za sebe, a ne upravo radi onih koji privređuju na realnom sektoru – dakle nas poduzetnica i poduzetnika. Sve su to neke okolnosti u kojima sam pokrenula svoje poduzetništvo, koje me nisu pokolebale nego još više ojačale da ne posustanem.
Razgovarala Maja Isović Dobrijević
