- Svrha publikacije je da je uspostavljena praksa u Sudu BiH po kojoj žrtve ratnih zločina u krivičnom postupku uspijevaju da dobiju nematerijalnu štetu, što ranije nije bio slučaj. To je razotkrilo jedan novi problem, nemogućnost naplate štete od počinioca jer oni nemaju imovine ili nisu voljni da plate. Zbog toga sam analizirao da li država u takvoj situaciji ima obavezu po međunarodnim i evropskim izvorima da direktno nadoknadi štetu žrtvi, a potom se regresira od počinioca - izjavio je Feni Meškić.
Nalazi su pokazali da Evropska konvencija o obeštećenju žrtava nasilja od 1983. godine, UN-ova načela donesena u Rezoluciji UN-a 2005. godine, te Direktive o Evropskoj uniji iz 2004. nalažu uspostavljanje državnog fonda iz kojeg bi se žrtve ratnih zločina direktno naplatile, a zatim država regresirala od počinioca u sadašnjoj situaciji – da žrtve ne mogu da naplate dosuđenu nematerijalnu štetu od počinilaca jer nemaju imovine.
Ukazujući da „sistem naplate štete nije dovoljno efikasan“ Mešić je istakao pozitivan primjer Tužilaštva BiH, koje je već u fazi istrage uspjelo da, kako kaže, uzme u obzir da li će počinioci imati imovinu u slučaju da eventualno takav zahtjev uspije, odnosno da donese prijevremenu mjeru na imovinu.
To je jedan od načina kako da ne dođe do naplate iz državnog fonda.
Podsjećanja radi, u pogledu ostvarivanja prava žrtava za naknadu štete, koju su pretrpjeli ili još trpe došlo je do zaokreta u sudskoj praksi kada je riječ o primjeni zastarivih rokova na tužbene zahtjeve žrtava za naknadu štete od entiteta i države po osnovu objektivne odgovornosti. Taj zaokret je nepovoljan za žrtve.
S druge strane, bh. pravosuđe, predvođeno Tužilaštvom i Sudom BiH, prvi put je omogućilo efektivnu primjenu odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH tako da su počinitelji ratnih zločina mahom silovanja osim osude na odgovarajuće kazne zatvora, u obavezi i na naplatu nematerijalne štete žrtvama.
- Nakon što je prvi izvršni postupak protiv počinitelja očekivano pokazao limite za mogućnost realizacije dosuđenih iznosa iz imovine počinitelja žločina, vrijeme je da bh. društvo i stručna zajednica razmotri načine koji bi osigurali efektivnu naplatu naknade nematerijalne štete dosuđene žrtvama ratnih zločina u okviru krivičnih postupaka – poručio je profesor Meškić, autor publikacije „Djelotvorno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete žrtava ratnih zločina u okviru krivičnih postupaka u BiH – Nalozi i standardi međunarodnog prava i prava EU“.
Ova publikacija objavljena je u okviru projekta vlade Švicarske, koji provodi Trial International u BiH.
