BUKA istraživanje: Cijeli jedan grad se odrekao BiH, a ovo su razlozi

 Ljudi masovno odlaze iz BiH,  i to rijeke ljudi. Odlaze mladi, ali i oni stariji, kompletne porodice. Ljudi u 30-tim i  40-godinama, koji su u ovoj zemlji nešto i ostvarili, izgradili kuću, kupili stan, dobili djecu,  imali posao, masovno odlaze ili su već otišli. Više ih i ne pitate zašto. Odgovor znate, ne žele da im djeca odrastaju u državi gdje se toliko godina nakon rata pričaju isključivo ratne priče i gdje su međunacionalna mržnja i nerazumijevanje veći nego ikada. Odlaze iz zemlje gdje su opljačkani i svi fondovi i preduzeća, gdje između politike, pravosuđa i tajkuna stoji znak jednakosti. Iz zemlje u kojoj je većina onoga što koristimo, od puteva, zgrada, ustanova, još iz vremena Tita. Iz zemlje koja ne nudi ništa više od gomile nelogičnosti, koje vrijeđaju inteligenciju, i ogromne frustracije... I te konstantne mržnje i straha, koje decenijama unazad potpiruju političari.

I dok raste broj onih koji odavde doslovno bježe u potrazi za boljim životom, sve ih više donosi odluku i da se ovdje definitivno više neće vraćati, osim možda kao turisti. Tako sve više pojedinaca, ali i kompletnih porodica traži ispis iz registra državljana kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…

Da je riječ o ozbiljnoj situaciji  najbolje ilustruju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, prema kojima se 1996. godine bh. državljanstva odreklo tek 6 osoba, a za 10 mjeseci ove godine to je učinilo čak njih 3618.

Statistika odricanja od državljanstva BiH po godinama  izgleda ovako 

Zbog čega se skoro 77.211 ljudi odreklo državljanstva BiH?

Zbog odricanja od državljanstva BiH je izgubila  “jedan cijeli grad”  i, prema nezvaničnim podacima, ovaj trend će biti još izraženiji  u ovoj i godinama pred nama. U Ministarstvu civilnih poslova pokušali smo doznati koji su to razlozi zbog kojih se naši građani odriču bh. državljanstva i čiji državljani najčešće postaju. 

„U postupku odricanja od BH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao stvarne razloge najčešće navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radno-pravni status i slično“, kaže za Buku pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH, Milan Zjajić i dodaje „Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva  SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Sporazum o dvojnom državljanstvu  BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zjajić napominje da se sporazum između  BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i da će to pitanje  biti postavljeno na Zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH. Dodaje i da je  u programu rada Savjeta ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom., kao da je i m ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović  pokrenuo inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma sa Crnom Gorom.

„Postoji određeni interes lica koja su se odrekla bh državljanstva za njegovo ponovno sticanje i takvi postupci se za sada vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su se stekli preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine. Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga  zahtjeva da je ostvarena godinu dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od BH državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu“, pojašnjava Zjajić.

I dok se našeg državljanstva odriče sve više Bosanaca i Hercegovaca, broj onih koji žele postati naši državljani nije velik. Po podacima iz Migracionog profila za 2016. godinu ukupno je primljeno u državljanstvo 682 lica, od toga 592 po sporazumu o dvojnom državljanstvu, 84 u postupku naturalizacije u Republici Srpskoj i 6 lica u posebnoj proceduri kao lica od naročitog interesa za BiH. U Federaciji BiH nije bilo naturalizacije, jer nisu bili usvojili podzakonske akte.