Svaki od njih će javno primiti 85 udaraca bičem, što je kazna prema strogim islamskim zakonima koji se primjenjuju u Acehu, jedinoj indonezijskoj provinciji gdje se primjenjuje šerijat.
Prema podacima koje je objavio Amnesti International, u 2015. godini 108 ljudi je bilo kažnjeno prema šerijatu za različite prekršaje kao što su kockanje, alkohol, preljuba i javno ispoljavanje intime vanbračnih partnera.
Šibanje kao kazna za prestup je uobičajeno u zemljama gdje je šerijat na snazi. U Sudanu žene mogu biti išibane zbog nepristojnog oblačenja, u Iranu odlazak na zabave na kojima su prisutni muškarci i žene također može biti kažnjen bičevanjem.
Vjerovatno najpoznatiji slučaj posljednjih godina je slučaj Raifa Badavija, saudijskog blogera koji je osuđen na 1000 udaraca bičem i 10 godina zatvora zbog “vrijeđanja islama”. Negodovanje javnosti je izgleda imalo uticaja na oklijevanje vlasti da kaznu izvrše u potpunosti, tako da je Raif dosad primio tek prvih 50 udaraca, iako ga čeka i ostatak kazne.
Na Maldivima, gdje se uz šerijat primjenjuju i britanski zakoni, šibanje je također legalna kazna, uglavnom primjenjivana na one koji upražnjavaju vanbračni seks. U većini slučajeva su to žene.
Batinanje štapom se koristi kao kazna u Maleziji, Singapuru i Bruneju. Za razliku od javnog šibanja u Acehu, kazne u ovim zemljama se odvijaju iza zatvorenih vrata, nad optuženicima vezanim posebnim okvirima i uz pratnju ljekara.
Od 2010. godine najmanje tri Evropljanina su bila osuđena na batinanje zbog vandalizma, uključujući švicarskog softverskog konsultanta Olivera Flikera koji je pisao grafite na tramvaju.
Amnesti International je 2010. godine objavio izvještaj u kojem stoji da 10.000 zatvorenika i 6.000 izbjeglica bude kažnjeno batinama svake godine, što je kazna za više od 60 zločina, uključujući seksualne prestupe, kao i one povezane s drogom.
