Tim povodom, Komisija za deminiranje u BiH i Centar za uklanjanje mina u BiH organizovali su konferenciju za medije povodom obilježavanja dvadeset godina od posjete princeze Diane strukturama deminiranja u BiH.
Kratkim prezentacijama skupu su se obratili zamjenik ministra Civilnih poslova BiH gospodin Vojin Mijatović koji je govorio o deminiranju u BiH i značaju posjete princeze Diane, član Komisije za deminiranje u BiH gospodin Blažen Kovač koji je govorio o Inicijativi "Landmine Free 2025 " sa pogledom na BiH i šef IT odsjeka u Centru za uklanjanje mina u BiH gospodin Zoran Grujić, zaposlenik centra od 1996. godine koji je evocirao svoja sjećanja na posjetu princeze Diane.
Skupu se obratio i ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson koji je istakao da više od 20 godina od završetka rata ovo grozno oružje koje ne bira žrtvu i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju po živote preko pola miliona ljudi ili 15 posto stanovništva.
Ostalo je još više od 1.000 kilometara kvadratnih koje treba očistiti što predstavlja 2,2 posto površine cijele zemlje.
Ferguson se ujedno pita da li bi princeza Diana da je živa i danas, bila razočarana time što BiH još nije potpuno očišćena od mina poput 27 drugih zemalja u proteklih 20 godina i ohrabrio sve u protivminskim akcijama da nastave sa sjajnim radom i poželio puno uspjeha u budućnosti.
Zamjenik ministra Civilnih poslova BiH Vojin Mijatović je istakao da ovom prilikom obilježavamo dvadeset godina od posjete princeze Diane te da je ova posjeta bila dio njenog humanitarnog rada po kojem je ostala upamćena na globalnom nivou.
Prije dvadeset godina, princeza Diana je vodila kampanju da skrene pažnju na stravičan i neselektivan uticaj mina. Naglasio je da je princeza Diana pomogla da se u jednom značajnom trenutku za deminiranje u BiH svijet još jednom osvrne na činjenicu da postoji problem mina u BiH ali i na to da postoje ljudi koji žele i znaju da se nose sa tim problemom.
Mijatović je istakao da BiH nije velika zemlja, te da je svaka žrtva mine previše i zamolio prisutne da pomognu realizaciji obećanja koje je princeza Diana dala žrtvama mina u BiH i žrtvama mina širom svijeta, da završimo posao i oslobodimo BiH i cijeli svijet od mina.
Član Komisije za deminiranje u BiH Blažen Kovač ukratko je prezentovao pogled BiH na inicijativu "Landmine Free 2025". U izlaganju je rekao da je Vijeće ministara BiH 2008. godine usvojilo Strategiju protivminskog djelovanja za period 2009-2019. godina, sa vizijom da BiH bude oslobođena od mina do 2019. godine. Procjenjeno je da za to godišnje treba obezbijediti oko 80 miliona KM.
Nažalost i pored svih napora, u prvih pet godina implementacije Strategije nije izdvojeno dovoljno sredstava, godišnje je izdvajano oko 40 miliona KM ili 50 posto od planiranog, čime je posljedično umanjena i sama realizacija dinamike humanitarnog deminiranja. Napomenuo je da je u periodu 1996-2013. godine u BiH redukovano 2.981,5 kilometara kvadratnih minski sumnjive površine. Od toga Centar za uklanjanje mina u BiH je redukovao 2.824 kilometara kvadratnih netehničkim metodama, dok je tehničkim metodama od strane akreditovanih organizacija redukovano 157,5. Tom prilikom, pronađeno je i uništeno 65.000 mina i 51.000 komada NUS-a.
Podsjetio je da strukture deminiranja u BiH predviđaju zemlju koja nije ugrožena minama i NUS-om, u kojoj će pojedinci i zajednice živjeti sigurno, i koja vodi razvoju, mirnom i normalnom životu i u kojoj će se preživjeli od mina potpuno integrisati u društvo.
Opšta procjena godišnjeg učinka deminiranja površine je 35-40 kilometara kvadratnih godišnje (čišćenje i tehničko izviđanje) i preko 100 redukovane površine. Poručeno je da naši eksperti imaju znanje, iskustvo i sposobnost da do 2025. godine ostvare viziju projekta te da će biti poduzeto sve da uklanjanje mina u BiH bude obavljeno do 2025. godine.
U skladu sa gore navedenim planirana je organizacija donatorske konferencije 17. i 18. oktobra ove godine u Sarajevu.
Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.081,41 kilometara kvadratnih ili 2,2 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.
Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina/ESZR. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH iznosi 7,26 kilometara kvadratnih, od čega je 3,8 kombinovana sumnjiva opasna površina na mine i kasetnu municiju. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisane su 203 sumnjive mikrolokacije na kasetnu municiju na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 1.500 komada kasetne podmunicije/ESZR.
Od 1992. godine od mina/ESZR/kasetne municije u BiH su stradale 8.382 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.354 osobe, dok su u poslije ratnom periodu stradale 1.754 osobe, od čega 613 osoba smrtno. Za 274 osobe nije poznata tačna godina stradanja. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslije ratnom periodu, 185 žrtava su žene ili 10 posto, a 250 žrtava su djeca ili 14 posto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradao 121 deminer, od čega 51 deminer smrtno.
U BiH 4.199 projekata za deminiranje čeka donatore sa ukupnom površinom od 307.772.986 metara kvadratnih. Trenutno u BiH ima oko 2.500 obučenih i akreditovanih deminera, od ovog broja aktivno je njih 1.500. U periodu 1996.-2017. godina u Bosni i Hercegovini je redukovano 3,119 kilometara kvadratnih minski sumnjive površine. Od toga Centar za uklanjanje mina u BiH je redukovao 2.925 kilometara kvadratnih, a od strane akreditovanih organizacija, 193,5. Tom prilikom, pronađeno je uništeno 71.954 mina i 56.218 komada NUS-a.
Iz BHMAC-a navode da navedene činjenice govore da je još dosta posla te stoga još jednom pozivaju sve domaće i međunarodne subjekte da "zajednički završimo započeto i da ulaganjem zajedničkih napora omogućimo da BiH bude zemlja bez mina do 2025. godine".
I ovom prilikom upozoravaju i apeluju na stanovništvo BiH da ne ulazi u obilježena minska polja jer se tako dovode u direktnu opasnost. Takođe mole stanovništvo da ne uklanja minske oznake sa terena jer time čine kažnjivo djelo koje je ravno postavljanju novih minskih polja.
Analize podataka kojima raspolaže Centar za uklanjanje mina u BiH pokazuju da je najveći broj stradanja registrovan u ranu jesen i kasno proljeće, kada su aktuelni poljoprivredni radovi kao i prikupljanje ogrijevnog drveta. Pored prikupljanja ogrijevnog drveta i poljoprivrednih radova, jedan od najvećih uzroka stradanja stanovništva je skupljanje sekundarnih sirovina koje imaju određenu ekonomsku vrijednost.
