Ovih dana stotine radnika završilo je montiranje 6000 tona teškog lučnog dijela mosta preko kojeg će prolaziti željeznička pruga, 35 metara iznad razine mora. Kada most bude gotov, bit će dug 19,3 kilometra - očekuje se da će za cestovni promet biti otvoren sljedeće godine, a za željeznički 2019. godine.
Upravo postavljeni luk za željeznički dio prometa dug je više od 200 metara, a dovoljno je visok da ispod njega prolaze brodovi. Sljedeći mjesec trebao bi se dovršiti i sličan luk za cestovni dio prometa. Naravno, ovo su tek središnji dijelovi vrlo kompleksnog mosta koji će imati četiri trake za cestovni promet i dvije za željeznički. Ukupni trošak gradnje procjenjuje se na gotovo 4 milijarde dolara, a jednom kad bude završen, most će biti najduži u Rusiji.
O izgradnji ovog mosta svojedobno je sanjao još Hitlerov arhitekt Albert Speer pa je o njemu maštao i Staljin nakon Drugog svjetskog rata. No, njegovu je gradnju zapečatila tek aneksija Krima kojom je Rusija ekspresno zauzela poluotok iz ruku ukrajinskih vlasti, opravdavajući to voljom naroda Krima. Usprkos faktičkoj vlasti Rusije, međunarodna zajednica Krim i dalje smatra dijelom Ukrajine, a zbog aneksije su ruskim tvrtkama i nekim političarima uvedene razne sankcije od 2014. do danas.
Kako Rusija nema kopnene veze s Krimom, jedini način putovanja na polutok je ili zrakoplovom ili trajektom preko tjesnaca Kerč, gdje loše vrijeme često zna zaustaviti promet. Stoga je most preko ovog tjesnaca ključan za Rusiju iz dva razloga. Prvo, da se simbolično poveže poluotok s kopnom "matične" države (jasno, iz ruske perspektive, ne iz ukrajinske ili one drugih međunarodnih faktora). Drugo, da se poboljša povezanost Krima i Rusije, te ubrza protok ljudi i robe na poluotok i s njega.
Konstrukciju nadzire milijarder Arkadij Rotenberg, dobar prijatelj i judo partner ruskog predsjednika Vladimira Putina, inače suvlasnik SMG grupe, koja obično gradi plinovode i nema iskustva s građenjem mostova. Što, jasno, nije bila prepreka Putinu da im svejedno dodijeli gradnju svojeg mega-projekta. Sam Rotenberg je rekao da u "projektu ne sudjeluje samo zbog novca, nego zato što želi ostaviti nešto za buduće generacije".
