<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Strani mediji o preimenovanju zagrebačkog trga

hrvatska

Preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu izazvalo je reakcije i vodećih svjetskih medija, koji su iznijeli različite ocjene o toj odluci.

02. septembar 2017, 12:00

 Da vijest o “izbacivanju” Tita iz strogog centra Zagreba nije obišla samo zemlje regiona, odnosno bivše Јugoslavije, govori i činjenica da su vijest o kontroverznom skidanju table sa imenom Maršala prenijeli i AFP, AP, Njujork tajms, Frans24, itd.

Agencija AP piše da je takva odluka pokazatelj pobjede desničarskih nacionalista koji su u usponu u najnovijoj članici Evropske unije.

Takođe, podsjeća se da je Tito bio lider antifašističkog pokreta otpora tokom nacističke okupacije Јugoslavije, uz ocjenu da se preimenovanje trga dogodilo pod pritiskom nacionalista koji Tita i bivšu multietničku Јugoslaviju vide kao antihrvatske.

AFP piše da je odluka o preimenovanju Titovog trga “izazvala kontroverze i podijelila javno mnjenje” i citiraju izjavu Zlatka Hasanbegovića, za koga navode da je lider ” desničarske stranke Nezavisni za Hrvatsku”, da “ni jedna ulica ili trg u Hrvatskoj ne treba da nosi ime Јosipa Broza Tita”.

Francuska agencija dodaje i da je odluka o preimenovanju rezultat slabosti dugogodišnjeg “populističkog gradonačelnika Milana Bandića”, kome je bila potrebna većina glasova u gradskoj skupštini da bi nastavio upravlja Zagrebom.

AFP napominje da je Bandić prethodno zagovarao da se o Trgu maršala Tita odluči na referendumu.

“Gradske vlasti u Zagrebu odabrale su da uklone ime jugoslavenskog komunističkog lidera Јosipa Broza Tita sa centralnog trga. Tito je bio vođa antifašističkog pokreta koji se borio protiv nacističkog okupatora tokom Drugog svjetskog rata. Stoga, mnogi ovaj potez smatraju pobjedom sve jačih desničara u najnovijoj članici Evropske unije”, piše jedan od najuticajnijih američkih listova, Njujork tajms, prenosi Kliks.

Frans24 podsjeća da je Tito Јugoslavijom vladao 35 godina, a da je nakon njegove smrti došlo do raspada zemlje, u naposletku i do rata, koji je odnio preko 100.000 života.