<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Da bismo shvatili koliko je razorna, možda treba zamisliti Irmu u Hrvatskoj

Irma

Đivo Đurović o najvećem uraganu koji je ikad pogodio Ameriku

11. septembar 2017, 12:00

Irma je stigla na Floridu i započela razorni pohod prema sjeveru, preko poluotoka s kojega je u zadnja dva dana pobjeglo oko šest milijuna ljudi. Cijela jedna Hrvatska plus cijela Slovenija evakuirala se pred najvećim uraganom koji je ikad pogodio Ameriku. “Oko oluje”, centar uragana s najrazornijim vjetrom od nekih 200 do 250 kilometara na sat, udarilo je u Key Largo, otočić u arhipelagu na samom jugu najjužnije američke savezne države. Putanja ga vodi uz zapadnu obalu Floride prema sjeveru.

Meteorolozi su se nadali da će Irma ostvariti “landfall”, udar u kopno, i nastaviti iznad Floride prema sjeveru preko čvrstog tla. Kad uragan dođe na čvrsto tlo, bez obzira na snagu i razaranje koje izazove, njegovo daljnje napredovanje je oslabljeno, jer s kopna ne može vući dodatnu snagu kakvu mu je dotad davalo toplo more nad kojim se formirao. No, meteorolozi sad kažu kako prijeti opasnost da će Irma nastaviti prema sjeveru sa svojim okom napola iznad kopna, a napola iznad mora.

Vjetar i plima razarat će sve što im se nađe na putu

To je najgori od svih scenarija, jer će vjetar i plima razarati sve što im se nađe na putu, dok će uragan ostati dijelom iznad toplog mora i iz njega crpsti dodatnu snagu. Irma je na Floridu stigla kao uragan kategorije 4, na skali od 1 do 5. U nedjelju ujutro po američkom vremenu čini se da je njezin “landfall” neće brzo srušiti na kategoriju 3 i niže – činjenica da i dalje dijelom prelazi preko toplih tropskih voda održat će je u visokoj kategoriji gotovo cijeli dan, dok prelazi preko stotina kilometara visoko urbaniziranog područja na svojoj razornoj putanji prema sjeveru.

Ima li uragan iznad Floride snagu kategorije 4 ili kategorije 3 – to zvuči kao nešto što može uzbuditi samo meteorologe. No, na terenu je puno konkretnije. Uragan kategorije 4 na Floridi znači štetu od nekih 8 do 10 milijardi dolara veću nego što bi je napravio uragan kategorije 3. Ta razlika, osam do deset milijardi dolara, je polovica godišnjeg hrvatskog proračuna.

Koliko je vjetar jak u odnosu na one u Hrvatskoj?

Koliko je jak vjetar koji danas razara Floridu? Uragan Irma dvaput je širi od cijelog floridskog poluotoka, a američke televizije dat će vam njegovu snagu u miljama ili kilometrima na sat. No, ova usporedba je bolje mjerilo – najjači nalet vjetra ikad izmjeren u Hrvatskoj imao je snagu od 307 kilometara na sat; izmjerili su ga lovci na oluje na Maslenici. Državni hidrometeorološki zavod ne priznaje to neslužbeno mjerenje, nego rekord drži na 248 kilometara na sat, također na Maslenici.

To je najgori udar vjetra ikad zabilježen bilo gdje u Hrvatskoj. No, Maslenica je nenaseljena pustoš, a južna Florida gusto naseljeno urbano područje. Najgori udar vjetra u naseljenom mjestu u Hrvatskoj zabilježen je u Splitu, snage 155 kilometara na sat, na Marjanu 2004. godine. To su dakle hrvatske mjere – neslužbeno 300 km/h, službeno 250 km/h – i jedno i drugo u nenaseljenom području – a u naseljenom mjestu 150 km/h.

Na dijelu Floride kojim prolazi Irma vjetar puše snagom između 210 i 230 km/h. No, to nije snaga udara vjetra, ili “refula” kako ih zovemo u Dalmaciji. Ne, taj vjetar na Floridi ne puše na mahove, nego cijelo vrijeme prolaska uragana, dakle neprestano satima, ako ne i cijeli dan. Ono što se na Maslenicu sruči u refulu, u naletu od pola minute ili minutu, na Floridi jednakom snagom traje cijelu nedjelju. Druga razlika je prostorna. Zamislite orkanski vjetar, kakav Hrvatska zna samo na Maslenici, pod Velebitom ili pod Biokovom.

Jedan od problema je što su ljudi ostali bez struje

E sad zamislite takav vjetar koji ne puše samo u malom usjeku pod planinom, nego na ogromnom prostoru – prostoru veličine cijele Slovenije plus sjeverozapadnog dijela Hrvatske, od Istre do Međimurja. Onda zamislite da tu vjetar ne puše u udarima, nego stabilnom razornom snagom na cijelom prostoru, od Karavanki do Međimurja, od Pule do Koprivnice. Na cijelom tom prostoru puše stalnom snagom, snažnije nego bilo koji prije izmjereni vjetar. To je približna slika uragana na Floridi.

Ako su apeli da se građani evakuiraju iz područja pod izravnim naletom uragana uglavnom i urodili plodom, mnogi koji su ostali svejedno su u velikim problemima. Prvo, nema struje. U nedjelju rano ujutro već je oko milijun ljudi na Floridi bez struje. Do kraja dana bit će ih oko tri milijuna. To je optimistična procjena; druga kaže da će bez struje ostati pet milijuna. Srećom, većina od tih ljudi već je pobjegla iz tog područja. Optimistična procjena, nadalje, kaže da će se struja vratiti u idućih tjedan do deset dana.

Vjerojatno neće tako brzo. Još gore, bez struje nisu ostala samo domaćinstva, nego i bolnice, benzinske pumpe i druga mjesta ključna za oporavak nakon katastrofe. Konačno, kad uragan Irma prođe cijelu Floridu, bez obzira na štetu koju napravi, na sjeveru će izazvati novu katastrofu. Istaknuta na krajnjem jugu, Florida je jedina tropska država u SAD-u – često žrtva uragana i jako visokih temperatura.

Najveća opasnost kod uragana je poplava

S tropskom klimom ide i tropska vegetacija – uključite CNN i vidjet ćete žive snimke stotina palmi na Floridi koje se savijaju pod razornim uraganom. Savijaju se, ali ne pucaju. No, kad uragan prođe Floridu, udarit će u dvije savezne države na sjeveru – Georgiju i Tennessee. One nemaju tropsku vegetaciju; dapače, sličnije su Dalmaciji – vegetaciju u njima čini borova šuma. Na putu do Georgije i Tennesseeja uragan će potrošiti zalihu kiše, ali će i dalje imati snagu razornog vjetra.

To je još jedan opasni dio ove križaljke – kad dođe do Georgije, uragan više ne udara po palmama, nego po borovima. Za razliku od savitljivih palmi, borovi su kruti, teški i puno viši. Palmina grana koju vjetar otrgne ne može napraviti puno štete. Borova grana može napraviti puno štete. Cijeli bor koji vjetar iščupa iz korijena može napraviti strašnu štetu. Borovi koje će u Georgiji slomiti ili iščupati Irma prekinut će žice, srušiti dalekovode i dodatno otežati opskrbu strujom na Floridi, čak i kad se bude činilo da je oluja prošla.

Ali oluja ne samo da nije prošla, nego je tek došla. Više od devedeset posto žrtava ovakvih nepogoda ne strada od vjetra ili srušenih dalekovoda, nego se utopi. Najveća opasnost kod uragana je poplava koju stvore vjetar i polje niskog tlaka – neviđena plima koja preplavi sve floridske plaže i probije sve nasipe te se izlije u gradove. Na zapadnoj obali Floride očekuje se porast razine mora za nevjerojatnih pet metara, a na “pošteđenoj” istočnoj obali, gdje je Miami, voda će se izliti u grad na razinu od oko tri metra iznad standardne razine mora.

Miami izgleda kao grad duhova

Na to, ne zaboravite, još idu i valovi koje vjetar stvori. Florida je plitka, ravna ploča okružena morem s tri strane. Stanovnici Miamija kažu reporterima CBS-a da nisu zadovoljni načinom na koji je opasnost predstavljena. Nagli porast razine mora zvuči opasno, kažu, ali bi bilo jasnije da su spomenuli – cunami. Da su rekli cunami, shvatili bismo to puno ozbiljnije nego kad govore o olujnoj plimi.

Jug Floride zato je s razlogom grad duhova. Lokalne vlasti u Miamiju uvele su policijski sat i zabranile svako kretanje po noći. Nakon što oko uragana dođe do kopna, nema opreza koji je pretjeran – u sličnoj situaciji 1935. godine uragan na jugu Floride bio je tako snažan da je iz tračnica izbacio cijelu željezničku kompoziciju. Taj uspjeh vjetra dogodio se prije nego što smo razvili meteorologiju kao ozbiljnu granu znanosti. Danas znamo koja je snaga oluje.

Fizika uragana još je više zastrašujuća

Onima koji su to ignorirali i ostali u pogođenom području, vlasti šalju poruke kako preživjeti. Ako ste ostali u svojoj kući u vrijeme uragana, kaže poruka guvernera Floride, ponesite čekić. Vjerojatno ćete se skloniti na tavan; no, kad voda poplavi cijelu kuću preko tavana, trebat će vam čekić da probijete krov i isplivate na površinu vode, iznad kuće. Fizika uragana još je više zastrašujuća. Udare uragana Irma zabilježili su čak i seizmografi. Vibracije, naleti vjetra i zvuk koji je proizvodio dok je harao Karibima bili su dovoljno snažni da ih osjetljivi instrumenti čuju kao – tihe potrese.

Mimo fizike, što ste bliži putanji katastrofalnog uragana, više je i pametnih savjeta. Ako na vas dolazi oko oluje, kažu, zatvorite sva vrata i prozore i potražite kacige koje će vam doslovno sačuvati glavu. Posebno je dobra motociklistička kaciga, ali nije loša ni biciklistička. Ako ih imate više, stavite ih na glavu, posebno djeci, kažu onima koji se nisu evakuirali lokalne vlasti na Floridi. Kaciga vas možda spasi od još jedne opasnosti u uraganu – projektila.

Dobra je vijest što je uragan promijenio putanju

Kad vjetar poludi na 200 ili više kilometara na sat, bježite od letećih predmeta koji će vas ubiti ako vas stignu. Uputa kaže, ako u dvorištu imate bazen – a mnogi na Floridi ga imaju – bacite ležaljke i stolice u bazen. To je najbolji način da se zaštitite. Kad uragan dođe, vrtni namještaj može biti najubojitije oružje, projektil koji razbija prozore i probija vrata. Zato su se komunalni radnici na Floridi u danima pred dolazak uragana dizalicama penjali do krošnji palmi i rezali kokosove orahe.

Uragan otrgne kokosov orah s palme kao što vi odvojite trešnju od peteljke. Kad tvrd orah, težak kilo do dva, poleti na vjetru, probije ne samo prozore, nego i krovove i vrata. Ako mu se nađete na putanji, gotovo sigurno će vas ubiti. Dobra vijest je da je uragan još jučer promijenio putanju, pa ne ide preko Miamija, velikog grada na istočnoj, atlantskoj obali Floride, nego preko Fort Myersa i Tampe na zapadnoj obali, na Meksičkom zaljevu. Skretanje oka oluje je pomoglo, ali nije riješilo problem Miamija.

Oluja je spora i to je njena najgora osobina

Prepun nebodera od čelika i stakla, taj grad je veliko gradilište. Vjetru tamo prkose deseci divovskih dizalica, koje se nije stiglo na vrijeme rastaviti. Svaka koja ne izdrži nalet, razorit će na što god padne u urbaniziranoj istočnoj Floridi. Ova oluja je spora i to je njena najgora osobina. Kreće se brzinom od oko 15 kilometara na sat. Njezina razorna snaga zato se dugo zadržava na istom području. Razorna kakva jest, manje bi štete napravila da je brža.

Da se razumijemo, lako je meni govoriti. Čak i da je ne znam kako brz, nema scenarija po kojem bi uragan s Floride dogurao do New Yorka, gdje ja mirno sjedim i gdje je krasan sunčan ljetni dan. Ali uzmite u obzir da je New York udaljen od Miamija jednako koliko je Zagreb udaljen od Helsinkija. Uragan je ovdje tek daleka ideja. Pa opet, zahvaljujući medijski posredovanoj stvarnosti, ljudi su i ovdje zabrinuti, čak i oni koji na Floridi nemaju rodbinu ili prijatelje.

Ljudi se ne bi evakuirali da mediji nisu širili paniku

Šest milijuna ljudi ne bi se nikad evakuiralo s juga Floride da televizije nisu radile ono što one najbolje znaju – širile paniku, ovog puta opravdano. Reporteri na ABC-ju, NBC-ju ili CNN-u nisu stajali u zaklonu, nego na najvećoj kiši i vjetru, upravo da pokažu razornu snagu uragana. Anderson Cooper, koji godišnje zaradi četiri milijuna dolara, stajao je jučer i stoji cijeli dan danas mokre i raščupane kose na vjetru u Fort Myersu ne zato što nije bilo frizerke koja bi ga počešljala, nego zato da pokaže ljudima na Floridi da uragan nije zajebancija.

Pokisli do kože, reporteri se javljaju sa svih pogođenih područja, pod vjetrom toliko jakim da njihovim obrazima trese jednako kao što trese njihovim mokrim hlačama. Još od uragana Katrine koji je razorio New Orleans 2005. godine, superoluje Sandy iz 2012. čija se šteta popravlja još i danas, pa sve do prošlotjednog Harveyja u Teksasu, mediji su oni koji spašavaju najviše života jer informiraju i daju savjete kako preživjeti. Uragan Irma na Floridi najteži je zadatak koji su dosad imali i s njim se uspješno nose.

Izvor